Skupina njemačkih poslovnih ljudi, predstavnika udruge Odbora za istok, od ponedjeljka se nalaze u višednevnom posjetu Srbiji. Cilj dolaska biznismena iz 18 kompanija je unapređenje ekonomske suradnje između dviju država.

Tvornica automobila
Riječ je o tvrtkama, čiji je ukupan godišnji prihod veći od 300 milijardi eura. Njemačka je najveći vanjskotrgovinski partner Srbiji, čije je ulaganje u posljednjih pet godina učetverostručeno i sada iznosi 1,2 milijarde eura. Njemačka se pokazala i kao najveći donator sa 882 milijuna eura. Najveće njemačke investicije su u farmaceutskoj industriji (485 milijuna eura), slijede Metro (150 milijuna), Messer (132 milijuna), Henkel (103 milijuna), Ball Packaging (75 milijuna), Tarkett (67 milijuna) i Nord Zucker (40 milijuna eura). Vlada želi privući njemački kapital u sektorima energetike, automobilske industrije, mobilne telefonije, financija i zrakoplovstva. Tako su u do sada najbrojnijoj delagaciji došli predstavnici Volkswagena, za koji je Srbija vrlo zainteresirana, bez obzira na sporazum s Fiatom, zatim energetske kompanije RWE, Deutsche Telekoma, Siemensa, BASF-a, Deutsche Banka, Air Berlina, WAZZ-a, Messera…

Ulazak u Telekom
Došli su na poziv srbijanskog predsjednika Borisa Tadića koji je prilikom posljednje posjete Njemačkoj pozvao tvrtke da ulažu u Srbiju. Tom prilikom sklopljen je memorandum s RWE-om o sudjelovanju te kompanije u razvoju energetskog sektora u kojem Srbija želi postati vodeća u regiji. Iako tri njemačke tvrtke već imaju poduzeća u Srbiji za proizvodnju autodijelova, glavni je cilj privoljeti Volkswagen da dođe u Srbiju i otvori tvornicu. Također je izražena nada da će Deutsche Telekom kupiti Telekom Srbije jer preko grčkog OTE-a već ima 20 posto vlasništva. Pokazano je i zanimanje za sudjelovanje u privatizaciji Jat Airwaysa i Galenike te u gradnji željezničke infrastrukture, dok će Air Berlin pokrenuti još jednu liniju između Beograda i Njemačke.

Mjere

Poboljšati konkurentnost
Kako bi se motivirali ulagači u Srbiji se žurno završava privatizacija, pojednostavljuju administrativne procedure, omogućava stjecanje vlasništva nad zemljištem te stvara konkurentan porezni sustav.