Kad se pet televizijskih studija uplelo u antimonopolističku tužbu koju je Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država pokrenulo protiv televizijske mreže CBS, troškovi su bili golemi.

U sklopu složenog pothvata “otkrivanja” podataka koji bi bili ključni za rješavanje tužbe studiji su istražili šest milijuna dokumenata uz trošak od 2,2 milijuna dolara, a većina je novca otišla na plaćanje vojske pravnika i pravnih tajnica koji su mjesecima radili po skupoj satnici. No, to se dogodilo 1978. godine. Danas, zahvaljujući napretku umjetne inteligencije, softver za “epretraživanje” analizira dokumente u jako kratkom roku i uz vrlo mali trošak. Tako je, naprimjer, u siječnju servis Blackstone Discovery iz Palo Alta u Kaliforniji sudjelovao u analizi 1,5 milijuna dokumenata za manje od 100.000 dolara. Ima i programa koji čine mnogo više od traženja dokumenata po ključnim riječima, pa tako mogu izvlačiti dokumente prema pojmovnim poljima, na primjer dokumente koji se odnose na prosvjede na Bliskom istoku, čak i kad nema određenog ključnog pojma, te odrediti uzorke ponašanja koji su pravnicima možda promakli. “Što se tiče zaposlenih u pravnome sektoru, to znači da mnogim zaposlenicima koji su dosad revidirali dokumente više neće trebati plaćati”, kaže Bill Herr, koji je kao pravnik bio zaposlen u velikoj tvrtki koja se bavi prodajom kemikalija.Računala su sve bolja u oponašanju ljudskog procesa zaključivanja te ulaze u radni prostor zaposlenika koji su vrlo dobro plaćeni.Tako, naprimjer, broj inženjera računalnih čipova u posljednjih nekoliko godina ne raste jer su moćni softverski programi zamijenili čitave odjele dizajnera arhitekture i programera. Softver se uvlawči i u poslovne sektore koji su nekoć isključivo ovisili o ljudskoj odluci, kao što su stručnjaci za kredite i hipoteke te računovođe. “Ljudima bude dosadno, boli ih glava”, kaže Herr. “Računalima se to ne događa.” Ovi novi oblici automatizacije ponovno su potaknuli raspravu o utjecaju tehnologije na gospodarstvo. David Autor, profesor ekonomije na Institutu tehnologije u Massachussettsu (MIT), kaže da se američko gospodarstvo “izdubljuje”.

Nova se radna mjesta, kaže, stvaraju na dnu gospodarske piramid, radna mjesta u srednjem sloju nestaju zbog automatizacije i izdvajanja poslovanja pa se iz istog razloga i povećanje broja radnih mjesta na vrhu piramide usporava. “Učinak na gospodarstvo bit će golem”, kaže Tom Mitchell, pročelnik Odjela za razvoj umjetne inteligenicije pri Sveučilištu Carnegie Mellon u Pittsburghu. “Na početku smo desetljeća u kojem ćemo od računala koja razumiju jezik doći do računala koja znaju jako puno o jeziku.”Najosnovnija tehnologija “epretraživanja” temelji se na pretrazi i kategorizaciji dokumenata po ključnim riječima. Napredniji programi, pak, filtriraju dokumente prema opsežnoj mreži definicija riječi i fraza.Softver koji, pak, primjenjuje sociološki pristup može imitirati deduktivne vještine Sherlocka Holmesa. Cataphora, tvrtka iz Silicijske doline koja se bavi filtriranjem podataka, bavi se razvojem softvera za praćenje aktivnosti i komunikacije ljudi.Računalo reagira na “digitalne anomalije” kojima kriminalci iz viših slojeva pribjegavaju kako bi sakrili svoja djela. Naprimjer, softver može otkriti “telefonske malverzacije”, kad zaposlenik pokuša sakriti određeni postupak privatnim pozivom. “Na taj način možemo otkriti tko odaje informacije, tko je u organizaciji utjecajan i kad se povjerljivi dokumenti poput izvješća Komisiji za vrijednosne papire i burzu mijenjaju previše puta, na previše različitih načina ili od strane prevelikog broja ljudi”, kaže Elizabeth Charnock, osnivačica Cataphore. Softver također može prepoznati neznatne promjene stila elektroničke komunikacije. “Ljudi manje ubacuju priloge u složena glagolska vremena kad misle da bi im FBI mogao čitati poštu”, kaže Steve Roberts, direktor razvoja tehnologije u Cataphori. Razvoj takvih alata može se pripisati vrlo neobičnom, ali prikladnom izvoru: datoteci elektroničke pošte zvane Enron Corpus. U listopadu 2003. godine Andrew Collum, računalni stručnjak sa Sveučilišta u Massachussettsu, u vijestima je pročitao da savezna vlada ima zbirku od preko pet milijuna poruka vezanih uz sudski proces korporacije Enron.

Za 10.000 dolara kupio je kopiju baze podataka i besplatno je ustupio pretražiteljima na akademskoj i poslovnoj razini.Otad je ta baza podataka postala temelj brojnim znanstvenim istraživanjima, a njezina je vrijednost utoliko veća što se velike zbirke elektroničke prepiske zbog pitanja privatnosti podataka uglavnom čuvaju daleko od očiju javnosti.Enron Corpus svakako je doprinio boljem shvaćanju jezika u stvarnoj uporabi i funkcioniranju društvenih mreža. No, ima stručnjaka koji tvrde da tehnologija ima i svoja ograničenja. “Dokumenti koje softver eliminira svejedno netko mora pročitati”, kaže Herbert Roitblat iz konzultantske tvrtke OrcaTec iz Atlante. Teško je odrediti koji je utjecaj novih tehnologija na zapošljavanje.Mike Lynch, osnivač britanske tvrtke Autonomy, koja prodaje softver za “epretraživanje”, procjenjuje da će jednog dana prelaskom s ručnog pretraživanja dokumenata na “epretraživanje” jedan pravnik moći obavljati posao za koji je nekoć trebalo 500 ljudi, te da bi najnovija generacija softvera, koja može pratiti duplikate te tematski grupirati važne dokumente, mogla smanjiti radnu snagu za dodatnih 50 posto. Računala su, čini se, stvarno dobra u onome što rade. Herr se koristio softverom za “epretraživanje” kako bi ponovo analizirao rad koji su pravnici njegove tvrtke obavili tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća. Otkrio je da su njegovi ljudski suradnici obavili posao uz točnost od tek 60 posto.“Razmislite samo koliko je novca uloženo da bi se postigao rezultat koji je tek nešto bolji od bacanja novčića”, kaže.

John Markoff