Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Pouke iz Meksičkog zaljeva i s Arktika

Autor: The New York Times
30. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Uvodnik The Timesa

Sve je izglednije da će Ministarstvo unutarnjih poslova odobriti ambiciozne planove tvrtke Royal Dutch Shell, koja namjerava započeti s bušenjem navodno golemih zaliha nafte u Arktičkom oceanu u blizini Aljaske. U kolovozu je ministarstvo odobrilo probni plan bušenja u Beaufortovom moru, a početkom listopada potvrdila licence za radove u obližnjem Čukotskom moru, koje su grupe za zaštitu okoliša pokušale osporiti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Iz Ministarstva unutarnjih poslova i tvrtke Shell javljaju da su iz katastrofalnog izlijevanja BP-ovih bušotina u Meksički zaljev naučili pouku. No vrijeme je da to i dokažu. Ministarstvo unutarnjih poslova postrožilo je regulative vezane za upravljanje bušenjem te postavilo uvjet o postavljanju podmorskih sustava za zatvaranje izvora u slučaju kvara ili nesreće. Prije nego što izda konačne dozvole za bušenje, vlada mora ustrajati na tome da Shell testira sigurnosni sustav te da potvrdi da može funkcionirati u arktičkim uvjetima. Tvrtka također mora imati sustav za bušenje reljefnih izvora te opremu za čišćenje nafte koja iscuri. Ulozi su nesumnjivo golemi. Shell je već platio gotovo 4 milijarde eura za licence za bušenje u Beaufortovome i Čukotskome moru. Procjenjuje se da bi se u tim rezervama moglo iskopati čak 30 milijardi barela nafte, koliko se u SAD-u potroši u četiri godine. I cijena pogreške također bi bila visoka. Arktičke vode obiluju velikim brojem vrsta riba, životinjskih vrsta i hrane za tamošnje stanovništvo. Arktički je okoliš okrutan – more je ledeno, vjetrovi hladni i oštri, a česte oluje otežat će bušenje i svako eventualno saniranje u vodama koje nisu niti izbliza tople i blage kao one zaljevske. Predstavnici Shella tvrde da su sa svime upoznati.

Sve je izglednije da će Ministarstvo unutarnjih poslova odobriti ambiciozne planove tvrtke Royal Dutch Shell, koja namjerava započeti s bušenjem navodno golemih zaliha nafte u Arktičkom oceanu u blizini Aljaske. U kolovozu je ministarstvo odobrilo probni plan bušenja u Beaufortovom moru, a početkom listopada potvrdila licence za radove u obližnjem Čukotskom moru, koje su grupe za zaštitu okoliša pokušale osporiti.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova i tvrtke Shell javljaju da su iz katastrofalnog izlijevanja BP-ovih bušotina u Meksički zaljev naučili pouku. No vrijeme je da to i dokažu. Ministarstvo unutarnjih poslova postrožilo je regulative vezane za upravljanje bušenjem te postavilo uvjet o postavljanju podmorskih sustava za zatvaranje izvora u slučaju kvara ili nesreće. Prije nego što izda konačne dozvole za bušenje, vlada mora ustrajati na tome da Shell testira sigurnosni sustav te da potvrdi da može funkcionirati u arktičkim uvjetima. Tvrtka također mora imati sustav za bušenje reljefnih izvora te opremu za čišćenje nafte koja iscuri. Ulozi su nesumnjivo golemi. Shell je već platio gotovo 4 milijarde eura za licence za bušenje u Beaufortovome i Čukotskome moru. Procjenjuje se da bi se u tim rezervama moglo iskopati čak 30 milijardi barela nafte, koliko se u SAD-u potroši u četiri godine. I cijena pogreške također bi bila visoka. Arktičke vode obiluju velikim brojem vrsta riba, životinjskih vrsta i hrane za tamošnje stanovništvo. Arktički je okoliš okrutan – more je ledeno, vjetrovi hladni i oštri, a česte oluje otežat će bušenje i svako eventualno saniranje u vodama koje nisu niti izbliza tople i blage kao one zaljevske. Predstavnici Shella tvrde da su sa svime upoznati.

Tvrtka je pristala na ograničenje bušenja na toplije mjesece i napominje da će izvori biti plitki te da će se bušiti na otprilike 45 metara, a ne na 1500 metara, koliko je iznosnio BP-ov izvor Macondo, pa će se svako moguće izlijevanje lakše spriječiti i ograničiti. Međutim, mnogo toga još treba učiniti. Sustav za saniranje je, naprimjer, prema riječima predstavnika tvrtke još uvijek “u fazi izrade”, a Ministarstvo unutarnjih poslova trebalo bi tražiti da im pokažu da ta i druga potrebna oprema uopće postoji. U izvještaju američke uprave za geologiju objavljenome 2008. godine procjenjuje se da u vodama sjeverno od Arktičkog kruga počiva otprilike 90 milijardi barela nafte. Te su vode dijelom međunarodne, a dio pripada Rusiji. Kako se zbog globalnog zatopljenja sve više morskih putova bude otvaralo, rast će mogućnost bušenja, brodskog prijevoza i trgovine, ali i rizik od teške štete za okoliš. Ako SAD ne poduzme pametnije korake vezano za bušenje u američkim vodama, ni drugi neće ništa bolje učiniti.

Autor: The New York Times
30. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close