Čak i u vrijeme kada se svjetska ekonomija polagano izvlači iz najteže recesije nakon Drugoga svjetskog rata, ključni pokazatelj blagostanja blješti crvenim svjetlom.

Od Sjedinjenih Država do Europe takozvani indeks bijede – zbroj nezaposlenosti i stope inflacije neke države – raste u još neviđenom smjeru u posljednjih dvadeset godina, pa i više. Takvo stanje vrlo zabrinjava jer bi se prosječni potrošači iz straha od stvarnog ili očekivanog gubitka plaće u kombinaciji s rastom cijena mogli ustručavati trošiti dovoljno da bi se potaknuo ekonomski oporavak. Javni dužnosnici također bi se mogli suočiti s pritiskom da nastave stimulirati domaće ekonomije ili rizikom gubitka podrške birača. Izum američkog ekonomista Artura Okuna, savjetnika predsjednika Lyndona Johnsona, američki indeks bijede sada iznosi 11,8 posto, što je najviša stopa od svibnja 1991. i više od tripostotna boda iznad prosjeka. Za sada ne izgleda sve tako loše kao u drugim industrijskim ekonomijama. No to bi se moglo promijeniti ako se plaće i dalje nastave smanjivati, a nakon straha od deflacije kakav je vladao u 2009. maha uzme inflacija. To se posebice odnosi na Europu gdje stroža pravila zapošljavanja i otpuštanja odgađaju rezanje radnih mjesta. Iako je daleko ispod venezuelskih 36,1 posto i američkog vrhunca od 22 posto iz 1980., indeks bijede za Veliku Britaniju, Kanadu i 16 zemalja članica eurozone već je veći od onoga zabilježenog prošle godine. Mnogi ekonomski analitičari vjeruju da će se oba boljka oporaviti zahvaljujući oporavku tržišta rada. Nezaposlenost u Americi, koja je sa svojih 10 posto već dosegla najvišu razinu u posljednjih 26 godina, neće rasti nakon što dosegne 10,75 posto u 2011., predviđaju ekonomisti Goldman Sacksa. A Europska komisija predviđa da će se stopa nezaposlenosti u eurozoni sljedeće godine u prosjeku kretati oko 10,9 posto, odnosno više od 9,8 posto zabilježenih u listopadu i najviše od kada je valuta 1999. imala debi. Kompanije se već muče kako bi primamile nezainteresirane potrošače. Wal-Mart je, primjerice, kupcima igrače konzole Xbox 360 nakon Božića ponudio poklon-karticu od 50 dolara, dok je McDonald’s diljem Amerike ovog mjeseca počeo nuditi meni za doručak po cijeni od jednog dolara. Posljednji put kada je američki indeks bijede bio ovako nizak, kao početkom devedesetih, u više od polovice njegove vrijednosti sudjelovao je rast potrošačkih cijena. Danas na inflaciju otpada samo petina njegove vrijednosti. Taj nedostatak cjenovnog pritiska trebao bi središnjim bankama, poput Feda, omogućiti odgodu podizanja kamatnih stopa dok se stopa zaposlenosti ne poboljša.