EN DE

Potraga za hranom na kraju svijeta

Autor: The New York Times
25. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Kim Bernard uočila je dva grbava kita dok su se gostili nedaleko od obale u Južnom oceanu. Doktorica Bernard, koja se bavi biološkom oceanografijom, provodi ljeto u postaji Palmer, američkoj znanstvenoj bazi na zapadnoj obali Antarktičkog poluotoka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sa svojim znanstvenim suradnicima, kojima su ostali u bazi Palmer dodijelili nadimak “Serijski krilovci”, proučava prehrambene obrasce ponašanja antarktičkog krila. Ona pripada rastućem broju znanstvenika koji su zabrinuti zbog mogućih posljedica svojevrsne zlatne groznice, odnosno ribarskih kompanija među kojima trenutno vlada utrka za ulovom krila u Južnom oceanu.Ovi maleni rakoliki kralješnjaci ispupčenih očiju ključni su sastojak prehrane kitova, pingvina, tuljana i raznih morskih ptica, ali odnedavna su iznimno traženi za stočnu hranu te dodatke u prehrani bogate kiselinom omega3. Bivši Sovjetski Savez počeo je s ribolovom krila u ovom oceanu još 1960ih, ali Luc Rainville, tada student Sveučilišta Viktorije u Britanskoj Kolumbiji tek 1990ih je otkrio da ljudsko tijelo brzo apsorbira masne kiseline omege3 iz antarktičkog krila. Osnovao je 2002. tvrtku Neptune Biotechnologies and Bioresources s ciljem dovođenja ulja iz krila na tržište u obliku dodatka prehrani. Godišnji ulov krila i dalje je u granicama određenima Konvencijom o očuvanju antarktičkih izvora morskog života, kojom se regulira ribolov u Južnom oceanu. Prema tvrdnjama nekih znanstvenika, antarktički kril predstavlja jedan od najočuvanijih ribljih fondova na svijetu.Iako nitko ne smatra da trenutno postoji prijetnja antarktičkom krilu ili da ga se prekomjerno izlovljava, znanstvenici i neke ekološke skupine strahuju da će uslijed znatnijeg broja tvrtki koje ovamo šalju sve više brodova ribolovne i klimatološke promjene zadati dvostruki udarac kako krilu, tako i krhkom antarktičkom prehrambenom lancu koji o njemu ovisi.

Kim Bernard uočila je dva grbava kita dok su se gostili nedaleko od obale u Južnom oceanu. Doktorica Bernard, koja se bavi biološkom oceanografijom, provodi ljeto u postaji Palmer, američkoj znanstvenoj bazi na zapadnoj obali Antarktičkog poluotoka.

Sa svojim znanstvenim suradnicima, kojima su ostali u bazi Palmer dodijelili nadimak “Serijski krilovci”, proučava prehrambene obrasce ponašanja antarktičkog krila. Ona pripada rastućem broju znanstvenika koji su zabrinuti zbog mogućih posljedica svojevrsne zlatne groznice, odnosno ribarskih kompanija među kojima trenutno vlada utrka za ulovom krila u Južnom oceanu.Ovi maleni rakoliki kralješnjaci ispupčenih očiju ključni su sastojak prehrane kitova, pingvina, tuljana i raznih morskih ptica, ali odnedavna su iznimno traženi za stočnu hranu te dodatke u prehrani bogate kiselinom omega3. Bivši Sovjetski Savez počeo je s ribolovom krila u ovom oceanu još 1960ih, ali Luc Rainville, tada student Sveučilišta Viktorije u Britanskoj Kolumbiji tek 1990ih je otkrio da ljudsko tijelo brzo apsorbira masne kiseline omege3 iz antarktičkog krila. Osnovao je 2002. tvrtku Neptune Biotechnologies and Bioresources s ciljem dovođenja ulja iz krila na tržište u obliku dodatka prehrani. Godišnji ulov krila i dalje je u granicama određenima Konvencijom o očuvanju antarktičkih izvora morskog života, kojom se regulira ribolov u Južnom oceanu. Prema tvrdnjama nekih znanstvenika, antarktički kril predstavlja jedan od najočuvanijih ribljih fondova na svijetu.Iako nitko ne smatra da trenutno postoji prijetnja antarktičkom krilu ili da ga se prekomjerno izlovljava, znanstvenici i neke ekološke skupine strahuju da će uslijed znatnijeg broja tvrtki koje ovamo šalju sve više brodova ribolovne i klimatološke promjene zadati dvostruki udarac kako krilu, tako i krhkom antarktičkom prehrambenom lancu koji o njemu ovisi.

“Ne brinem se zbog trenutne količine ribolova”, kaže Deborah K. Steinberg, stručnjakinja za biološku oceanografiju pri Virginia institutu za pomorsku znanost u Gloucester Pointu. “No brinem se što nas čeka u budućnosti ako industrija doista počne raditi punom parom. Moramo pomno paziti što se događa.”Zapadni dio Antarktičkog poluotoka zagrijava se brže od ostatka Zemlje. Zimske temperature u posljednjih 60 godina vrtoglavo su porasle, za oko 11,6 stupnjeva Celzijusa, zbog čega se smanjio morski ledeni pokrov. Ovaj kao i neki drugi učinci klimatskih promjena u posljednjih tridesetak godina u Južnom shetlandskom otočju na samom vrhu poluotoka uzrokovali su značajno smanjenje populacije antarktičkog krila za 40 do 80 posto, stoji u istraživanju objavljenom prošlog svibnja u zborniku radova Državne uprave za oceane i atmosferu. Ovo istraživanje također je pokazalo da je populacija dvije vrste pingvina, čija se prehrana poprilično oslanja na kril, na sjevernom dijelu poluotoka gdje je koncentracija ribarskih brodova usmjerenih na kril najveća, opala za preko 50 posto. Na sastanku održanom u studenom međunarodna komisija znanstvenih savjetnika pozvala je na aktivniji pristup očuvanju ribljeg fonda. “Bilo bi bolje kada uopće ne bi bilo ribolova krila”, tada je rekao John Hocevar, ravnatelj Greenpeaceove Američke kampanje za oceane i predstavnik Sjedinjenih Američkih Država na spomenutom sastanku. “No u takvom svijetu živimo. Činjenica da se taj ribolov odvija u Južnom oceanu predstavlja naš neuspjeh po pitanju upravljanja ribolovom na svjetskoj razini.” Zahvaljujući novoj tehnologiji ribolova krila koju je predstavila norveška tvrtka Aker BioMarine, najveća tvrtka za ribolov krila u Južnom Atlantiku, postalo je ekonomski isplativo slati plovila u ledene vode na krajnjem dnu našega svijeta.

Ti brodovi-tvornice neprestano usisavaju kril i smjesta ga procesuiraju na brodu. Prošle je godine tvrtka Aker, koja je započela s ribolovom krila 2006., kupila drugi tvornički brod. Mnogi veliki prodavači, među kojima su CVS, Costco i Walmart, prodaju kapsule ulja iz krila zajedno s drugim omega3 dodacima prehrani. Uglavnom kupuju ulje iz krila kojega je procesuirala tvrtka Aker BioMarine ili njezin glavni konkurent Neptune. Američki trgovački lanac, Whole Foods Market, povukao je spomenuti proizvod iz prodaje, a kao opravdanje je naveo pad broja morskih predatora u područjima u kojima se vrši ribolov krila. Međutim, Aker je u međuvremenu prikupio moćne saveznike. Vijeće za očuvanje pomorskog života, globalni program koji izdaje certifikate o održivosti proizvoda od morske hrane, odobrio je njezino ulje iz krila usprkos protivljenju znanstvenika i ekoloških organizacija. Matts Johansen, menadžer za marketing u Aker BioMarineu, izjavio je: “Kril je jedan od rijetkih danas održivih ribljih fondova. U usporedbi s ribljim uljem, izuzetno je održiv. Dolazi iz najčišćih voda, u kojima nema zagađenih tvari.”A na samom kraju svijeta, doktorici Bernard puno je više na umu zdravlje krila nego zdravlje ljudi dok svakoga jutra sa svog gumenog čamca Zodiac spušta dubinomjer u Južni ocean. Očitanje izgleda vrlo dobro. “Nikada prije na zapisu nisam očitala toliko krila”, napisala nam je u poruci elektronske pošte. “Došlo je do golemog porasta!” Doktorica Bernard pripisuje ovo iznenadno obilje zdravom gomilanju ledenog pokrova do kojega je došlo tijekom zime. No također smatra da je taj trend dugoročno neizvjestan, a to znači da se većim stvorenjima koja ovise o krilu ne piše dobro.

Susan Moran

Autor: The New York Times
25. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close