Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Mustafa Mujezinović i ministar energetike Vahid Hećo predstavili su u Sarajevu strategiju razvoja energetskog sektora toga bosanskohercegovačkog entiteta. Federalna vlada namjerava formirati konzorcij državnih kompanija koji bi, dijelom vlastitim kapitalom, a dijelom uz pomoć strateških partnera, izgradio čak 26 energetskih objekata.

Uvjet za procvat
Kao prioriteti za gradnju određeno je šest termoelektrana, 14 hidroelektrana, šest vjetroelektrana te 25 mini hidroelektrana. Svi potencijalni objekti uključeni su u Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH koji je usvojio parlament FBiH, rekli su čelnici vlade. Ministar Hećo najavio je kako će konzorcij najvjerojatnije činiti Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda Herceg Bosne, Energoinvest, Hidrogradnja i, kako je rekao, druge zainteresirane kompanije iz BiH. Predviđeno je da će se za velike objekte javnim pozivom tražiti strateški partneri koji neće ulaziti u vlasništvo nad energetskim potencijalima. Ministar Hećo procjenjuje da je “novi energetski paket” vrijedan oko 10 milijardi KM (5 milijardi eura). Prema njegovim riječima najdalje se odmaklo u pripremama za gradnju hidroelektrana Vranduk (rijeka Bosna) i Ustikolina (rijeka Drina), malih hidroelektrana te dvije termoelektrane u Tuzli i Kaknju. Hećo je pojasnio kako su moguće različite varijante financiranja gradnje, od vlastitih sredstava preko kredita do emitiranja obveznica. Vlada će za svaki objekt posebno donijeti odluku kojom će se odrediti nositelj pripreme, gradnje i korištenja objekta, način i model financiranja, obveze i rokovi te nadzorni i regulacijski mehanizmi. “Ovo je jedini način da ekonomija stane na svoje noge”, rekao je premijer Mujezinović. Krajem prošle godine Elektroprivredi BiH pripojeno je sedam bosanskih rudnika ugljena. Prema najavama samo taj energetski koncern, koji broji 17.000 zaposlenih, mogao bi imati najveću proizvodnju struje u regiji i postati novi energetski div. Dodatnim okrupnjavanjem tvrtki iz energetskog sektora investicijski potencijali će se uvećati. Međutim, u javnosti su se pojavile sumnje da će se u realizaciji toga megalomanskog projekta ponoviti malverzacije iz prošle godine kada su upravo ministar Hećo iz Silajdžićeve Stranke za BiH i njemu blizak bivši mostarski gradonačelnik Safet Oručević pokušali bez međunarodnog natječaja dodijeliti koncesije za gradnju energetskih objekata tvrtkama iz Austrije i Kazahstana.

Bez natječaja
Urednik uglednoga poslovnog portala (poslovniportal.ba) Bojan Šunjić kaže kako postoji opasnost da se i ovaj “posao stoljeća” pretvori u fijasko. “Budući da je posao dodijeljen bez natječaja, znači da ga neće htjeti financirati međunarodne institucije kao što je bio slučaj s autocestom u RS”, kaže Šunjić.

Planirano

Prema Strateškom planu
Gradit će se šest termoelektrana, 14 hidroelektrana, šest vjetroelektrana i 25 mini hidroelektrana. Svi objekti uključeni su u Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH koji je usvojio parlament FBiH.

Državno vlasništvo
Konzorcij koji će graditi elektrane činit će Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda Herceg Bosne, Energoinvest, Hidrogradnja i druge zainteresirane kompanije iz BiH. Predviđeno je da će se za velike objekte javnim pozivom tražiti strateški partneri koji neće ulaziti u vlasništvo nad energetskim potencijalima.