Kako biste shvatili kako je Poljska nadmašila konkurenciju i dala tračak nade kontinentu koji je zapao u depresiju, odvezite se do ovog grada koji se nekoć nalazio na dotrajaloj cesti između Berlina i Varšave. Glatka autocesta koja je dovršena u lipnju još je toliko nova da su mnoga odmorišta uz cestu tek goli zidovi do kojih čak nije ni izgrađena pristupna cesta.

Grad Poznan, koji se nalazi između dvije metropole i koji je u nasilnoj povijesti pripadao i Njemačkoj i Poljskoj, najviše je profitirao od znatnog poboljšanja odnosa tih dviju zemalja. Otvorena je granica olakšala trgovinu, a zakoni Europske unije potaknuli su ulaganja, ispunivši zemlji obećanje o članstvu prije nego što je blok zapao u dužničku krizu. Novi autobusi čekaju tehnički pregled u sjedištu tvrtke Solaris Bus and Coach u Bolechowu, mjestašcu nedaleko od Poznana, a pričaju priču o uspjehu izvoza. Bijeli i jarko ružičasti autobusi odlaze u njemački Mönchengladbach, plavi i bijeli u švedski Vasteras, a žuti u danski Aarhus. Strane korporacije poput Volkswagena, Bridgestonea i GlaxoSmithKlinea u Poznanu ili okolici otvorile su urede, a napomenut ću da je riječ o gradu s tek nešto od više od pola milijuna stanovnika. Prema podacima Poljskog ureda za statistiku, u svibnju 2012. godine Poznan je po rekordno niskoj stopi nezaposlenosti od 4 posto bio izjednačen s Varšavom. Međutim, Poznan je primjer i prijetnje poljskoj priči o uspjehu, a pogotovo slabijim europskim gospodarstvima. Ona vrsta sredstava za infrastrukturu koje je Europska unija uložila u gradnju autoceste polako se tope, a rastu Poljske mogle bi naštetiti i ispražnjene državne blagajne zemalja u krizi, koje su opterećene mjerama štednje i ne usuđuju se poticati gospodarstvo ulaganjima. “Godine 2008. i 2009. nismo ni osjetili financijsku krizu”, kaže Malgorzata Olszewska, voditeljica globalne prodaje i marketinga u tvrtki Solaris.

Nakon što su 2011. ostvareni rekordni rezultati, s prihodom većim od 450 milijuna dolara, prodaja je pala jer su Grčka, Španjolska i Portugal prestali kupovati, a Italija počela štedljivije ulagati. “Tri su tržišta u potpunosti propala”, kaže Olszewska. “Nismo pesimistični, nego oprezni.” Poljaci se s pravom nadaju da će ponovno pobijediti statistiku. Godine 2009. jedino poljsko gospodarstvo nije zabilježilo pad, a riječ je o godini kad je financijska kriza bila najveća. Iako nije ni blizu rastu od 6,8 posto koliko je ostvarila 2007., ove se godine očekuje da će gospodarstvo porasti za 2,7 posto. André Sapir, viši suradnik i ekonomist bruxelleske organizacije Bruegel, kaže da je uspjeh Poljske rezultat dobrog upravljanja monetarnom i financijskom politikom, niskog duga te fleksibilnih kamatnih stopa. Usto, s obzirom na 38 milijuna stanovnika, više nego što Češka, Slovačka i Mađarska imaju zajedno, veliko domaće tržište štiti poljske tvrtke pa su manje ovisne o izvozu. “Volim kupovati od poljskih tvrtke jer novac ostaje ovdje”, kaže Tomasz Niespodziany (22), koji kupuje u lancu za prodaju nakita Apart, koji dizajnira i proizvodi nakit u Poznanu i okolici te ga prodaje u 180 trgovina diljem Poljske. Ako se raspitate po Poznanu, stanovnici će vam dati različita objašnjenja uspjeha njihove zemlje. Neki tvrde da je povijest Poljsku naviknula na drastične obrate sreće. Drugi tvrde da su se tijekom komunizma naučili snalažljivosti. Tomasz Niespodziany, pak, smatra da je riječ o pozitivnom obliku nesposobnosti. “U Poljskoj čak ni kriza ne funkcionira”, šali se.

Nicholas Kulish; Hanna Kozlowska doprinjela izvještaju