Britanski znanstvenici započinju s desetogodišnjim računalnim projektom vrijednim nekoliko milijuna dolara, no nije im cilj postići zapanjujuću analitičku moć niti brzinu munje. Njihovo će računalo možda odgovoriti na pitanje koje već desetljećima muči povjesničare – je li ekscentrični matematičar Charles Babbage tridesetih godina 19. stoljeća osmislio nacrt prvog računala koje se može programirati, čak stotinu godina prije nego što je ideju u modernom obliku iznio Alan Turing?

Stroj na crtežima u Muzeju znanosti u Londonu Babbageov je analitički stroj, div veličine prostorije s metalnim sponama i primitivnim oblikom IBMovih bušenih kartica. Izumitelj svoj stroj nije sagradio. Nacrti za analitički stroj već se nalaze u digitalnom obliku, no izgradnja je zastrašujuć izazov. Analitički je stroj Babbage stalno usavršavao i poboljšavao ga kroz niz nacrta. Prva je faza, stoga, timska obrada i analiza onoga što bi se zapravo trebalo graditi. Planovi će se sljedeće godine naći na internetu, a javnost će moći davati prijedloge. Ideju je lani iznio programer John GrahamCumming te predložio projekt u tri faze. Najprije je trebalo donijeti odluku na koji se nacrt usmjeriti, zatim napraviti trodimenzionalnu računalnu simulaciju te izgraditi sam uređaj. “Nadam se da će buduće generacije znanstvenika moći stati pred dovršeni analitički stroj, sjetiti se Babbagea i nadahnuti se za vlastiti stogodišnji skok”, napisao je. Babbage je živio od 1791. do 1871. godine i s pravom ga zovu “ocem računarstva”. No tek je kolegica znanstvenica, Augusta Ada King, vojvotkinja od Lovelacea, znala prepoznati kako njegovi izumi nisu samo alati za automatsko nizanje logaritama i trigonometrijskih funkcija. Ada Lovelace, inače kći pjesnika lorda Byrona, shvatila je kako bi analitički stroj mogao biti općeniti medijski uređaj za stvaranje glazbe i upravljanje simbolima. Čak 113 godina prije nego što je John McCarthy skovao pojam “umjetna inteligencija” Ada je razmišljala o ideji kako bi računala mogla imati sposobnost mišljenja i kreativnosti, no tu je ideju kasnije odbacila. Ada je poznata kao prva programerka jer je osmislila program za ovaj stroj koji nikad nije sastavljen. Programski se algoritam pojavljuje u njezinim bilješkama nakon što ju je Babbageov prijatelj zamolio da prevede zabilješke na talijanskom koje je jedan profesor iz Italije sastavio na Babbageovom predavanju na Sveučilištu u Torinu.

Adine su bilješke nevjerojatne zbog algoritma za računanje Bernoullijevih brojeva te zbog onoga što će kasnije biti poznato kao “prigovor Ade Lovelace”. Predvidjela je da Babbageov stroj neće proizvesti ništa originalno, već da će moći obavljati tek ono što mu je zadano. Njezin je prigovor shvaćen kao da strojevi ne mogu biti kreativni pa time ni inteligentni. Povjesničari računarstva slažu se da je Babbage očito prvi iznio ideju prilagodljivog stroja koji je najavio moderno računalo te kako je njegov rad ubrzo zaboravljen, a koncept je stotinu godina kasnije oživio Turing. “Pioniri elektroničkog računarstva nanovo su iznijeli temeljne principe nesvjesni Babbageova rada”, smatra Doron Swade, bivši kustos muzeja. “Znali su za njega i ostvario je nekakav utjecaj, no njegovi nacrti nisu poslužili kao DNK modernog računarstva.” Ada Lovelace prva je shvatila važnost računala koja se mogu programirati. Njezine bilješke, koje je potpisala inicijalima jer se žene u to vrijeme nisu smatrale vrijednim autorima, čitatelju pružaju jasan uvid u širi potencijal modernog računarstva. Računalni znanstvenici poput Alana Kaya tek su se sedamdesetih godina prošlog stoljeća počeli baviti idejom o računalima kao o “dinamičnom” mediju. Voditelji novog projekta smatraju da će Ada Lovelace ostvariti prvi idejni pomak. “Za njezin stvarni intelektualni domet mnogi ne znaju”, ističe GrahamCumming. Kao što je Ada sama rekla: “Bilo bi pogrešno misliti da se zbog rezultata ostvarenih unutar sustava znakova ograničene znanosti i procesi odnose samo na tu znanost.”

John Markoff

Online: ispred vremena

Interaktivni prilog o Babbageovu stroju: www.nytimes.com/multimedia (pretraga:“Babbage”)