Upućeni tvrde da su agencije za procjenu kreditnog rejtinga, pa tako i Moody’s Investors Service, previdjele ili pogrešno tumačile znakove nevolje kad su tijekom prošlog desetljeća grčki dug uporno ocjenjivale kao ulagačko dugovanje. Moody’s je njezin rejting održavao stabilnim čak i nakon što je Grčka 2004. godine priznala da je lagala o iznosu deficita.

Sada agencije za procjenu rejtinga podnose paljbu europskih regulatora zbog najnovijih smanjenja kreditnih rejtinga Italije i Španjolske, a koja su samo dodatno pogoršala ionako osjetljivu situaciju. “Agencije za kreditni rejting nisu obavile svoje posao”, kaže Wolf Klinz, član Europskog parlamenta iz Njemačke i autor izviješća o agencijama za kreditni rejting iz 2010. godine. “Predugo su neopravdano zadržale svoj početni rejting. Trebale su ranije početi s ponovnom procjenom.” Moody’s nam omogućuje uvid u počesto žestoke rasprave o velikim grčkim problemima, na to kako je prevladalo uvjerenje da Europa neće dopustiti Grčkoj da se dovede u stanje nemogućnosti otplate svojih obveza te na to kako je jedna agencija, gledano unatrag, mogla počiniti takvu kardinalnu grešku.Propusti Moody’s prije prošle godine pomogli su Grčkoj da nagomila milijarde dugovanja u domaćoj valuti te potaknuli ulagače na dodatna ulaganja u njezin dug. Sada neki od tih investitora bilježe 50postotne gubitke na svojim obveznicama, odnosno zajmovima koji su nosili žig odobrenja ovih agencija, a čiju si otplatu Grčka više ne može priuštiti.Zbog višeg kreditnog rejtinga, njima je “bilo lakše zadužiti se” nego povećati poreze ili provesti neke druge nepopularne i bolne mjere gospodarske prilagodbe, kaže Barbara Ridpath, čelnica djelatnosti kuće Standard & Poor’s za Europu od 2004. do 2008.Agencije brane svoj rad te ukazuju na činjenicu da su investitori bili puno optimističniji od samih agencija, odnosno da je tržište dionica grčkom dugu dodjeljivalo kamatne stope na razini tek neznatno višoj od njemačke. “Tržište gotovo uopće nije činilo razliku između 16 članica eurozone”, objasnio je David Beers, rukovoditelj globalnog rejtinga kuće Standard & Poor’s tijekom saslušanja u britanskom parlamentu prošlog ljeta.Ono što je u najvećoj mjeri utjecalo na pogled kuće Moody’s na Grčku bila je činjenica da su rijetki stručnjaci te agencije uopće mogli zamisliti da bi zemlje eurozone dopustile da se jedna od njih dovede u takav položaj. “Nije nam ni pao na pamet takav katastrofalan scenarij u eurozoni”, priznaje Sara Bertin, vodeća analitičarka Moody’sa za Grčku do proljeća 2008.

Ekipa u Moody’su
Ekipa Moody’sa za državni dug, koja se sastoji od desetak osoba, putuje diljem svijeta i pokušava ocijeniti bonitet svake države. Nedugo nakon što je Grčka 2001. godine postala dijelom eurozone, došlo je do “žestoke rasprave” jer su neki tvrdili da bi njezin kreditni rejting trebalo podići na gotovo istovjetnu razinu s Italijom. “Željeli smo unaprijediti tu državu na temelju uvjerenja da je Grčka sada članica eurozone, a ondje je sve sigurno, ondje nikada nitko neće doći u situaciju nemogućnosti otplate dugova”, prisjeća se Sara Bertin.I ona i drugi kažu da se naglasak tada u određenoj mjeri prebacivao s gospodarske i financijske analize država na jamstvo političara eurozone, koja se sada, nakon dodatka Estonije, sastoji od sedamnaest zemalja.Dok je sredinom 1990ih imala slab investicijski rejting, Grčkoj je nakon priključivanja eurozoni dodijeljena ocjena A2, a tijekom većine 2000-ih imala je rejting A1. Naoružana tako visokim rejtingom, Grčka se počela sve više zaduživati. U 2000. godini je plaćala pet posto na svoje desetgodišnje državne obveznice, dok je samo sedam godina ranije plaćala 15 posto.

No ujesen 2004., grčki dužnosnici su priznali da je proračunski deficit bio viši od maksimalne dozvoljene granice Europske unije od tri posto bruto domaćeg proizvoda svake godine od 1997. Ovo otkriće nije iznenadilo mnoge u Moody’su. “Sjećam se da smo o grčkim fiskalnim brojkama uvijek govorili sa smješkom na licu jer smo znali da to nisu najtočnije statistike”, kaže Vincent J. Truglia, veteran kuće Moody’s koji je bio rukovoditelj skupine za državna dugovanja prije nego što je napustio tu tvrtku 2007. godine. Standard & Poor’s smanjio je grčki rejting, ali samo s A+ na A. Moody’s nije promijenio rejting. U siječnju 2007., Moody’s je promijenio svoju ocjenu grčkog rejtinga u “pozitivan” nakon izjave grčkih dužnosnika da je proračunski deficit konačno pao ispod tri posto. “Bilježili su rast. Pomorstvo je ponovno dobilo na zamahu”, kaže Bertin, koja se tada zalagala za unaprjeđenje.Spyros Papanicolaou, bivši glavni direktor grčke Agencije za upravljanje javnim dugom, kaže da je Grčka svake godine Moody’su i ostalim agencijama plaćala ocjenu duga, a cijena toga se kretala od 330.000 do 540.000 dolara. Glasnogovornik agencije Moody’s izjavio je da nema komentara na to. Moody’s je 2008. godine uveo nov način procjene zemalja. “Nazvali su to metodologijom, ali u biti se sve vodilo na kontrolni popis”, kaže Bertin i objašnjava da riječ “metodologija” podrazumijeva duboku analizu, o čemu ovdje nije bilo riječ. Spornu metodologiju uveo je Pierre Cailleteau, šef Moody’sa za rejting državnog duga do proljeća 2010. Ustvrdio je da ona omogućuje jasniji uvid u rejting neke države na temelju čimbenika kao što su državne ustanove i bogatstvo nacije. Dodao je kako je istina da je analitičarima savjetovano da provode manje vremena u posjetima raznim državama, ali samo s ciljem preusmjeravanja sredstava u uredsko poslovanje.

Počinju nemiri
Do kraja 2008., Grčku su razdirali nemiri. Opći državni štrajk paralizirao je zemlju, vlada je bila u kaosu, a i izbila je pobuna nakon što je policija u Ateni ubila jednog mladića. Nervozni investitori povisili su grčke kamatne stope.U veljači 2009. godine, mjesec dana nakon što je njihov konkurent Standard & Poor’s snizio grčki kreditni rejting s A na A s negativnom tendencijom, što je značilo da se on nalazi u opasnosti dodatnog pada, Moody’s je svoju ocjenu iz “pozitivan” promijenio u “stabilan”. Joan Vidra, koja je radila u skupini Moody’sa za državni dug do početka 2009., kaže da je bilo “posve suprotnih mišljenja”, ali ona nisu nadvladala stajališta onih koji nisu vidjeli potrebu smanjenja grčkog rejtinga na razinu koja bi ukazivala na rizik od nemogućnosti otplate dugovanja. U međuvremenu, prema podacima Thomson Reutersa, Grčka je 2009. žestoko napala kreditna tržišta i prikupila 67 milijardi dolara, dvostruko više nego godinu ranije. Različita mišljenja unutar Moody’sa ponovno su isplivala na površinu te jeseni tijekom konferencijskog poziva na kojem je sudjelovalo 15 analitičara, a nakon što je nova grčka vlada priznala da je financijsko stanje zemlje u puno gorem položaju nego što ga je prikazala prethodna vlast.No 2. prosinca 2009., kuća Moody’s žurno je izbacila izviješće pod naslovom “Neutemeljeni strahovi ulagača glede likvidnosti grčke vlade”. Nekoliko dana kasnije, još je jedna konkurentska kuća, Fitch Ratings, koja je u listopadu već bila snizila ocjenu grčkog duga, ponovno srezala njezin investicijski rejting, ali sada na najnižu razinu. Sljedećeg tjedna jednako je postupio i Standard & Poor’s. Cailleteau je upriličio još jedan konferencijski poziv. Skupina se složila o smanjenju rejtinga, ali samo za jednu razinu, na A2 s negativnom tendencijom daljnjeg pada.“Tu su bili oni koji su smatrali da je situacija izmakla kontroli i da je potrebno oštro snižavanje rejtiga te oni koji su bili mišljenja da bi izostanak pomoći Grčkoj ili svojevrsno pružanje pomoći Grčkoj naštetilo povjenju tržišta te na taj način zadalo smrtonosni udarac financijski isprepletenom području eurozone”, napisao nam je Cailleteau u poruci elektronske pošte.

Rejting se sunovratio
Konačno, u lipnju 2010., nedugo nakon što su se europski vođe složili Grčkoj udijeliti paket pomoći u iznosu od 147 milijardi dolara, Moody’s je snizio dužnički rejting te zemlje za četiri stupnja, na najnižu razinu. Standard & Poor’s učinio je to još nekoliko tjedana prije, dok je Fitch pričekao do siječnja 2011. Međunarodni monetarni fond nazvao je ubrzani pad tog rejtinga znakom “neuspjeha” agencija za dodjelu kreditnog rejtinga.U lipnju 2011., netom prije nego što su europski vođe pristali poslati drugi paket pomoći toj zemlji, u koji je bilo uključeno i prihvaćanje gubitaka privatnih dioničara, Moody’s je snizio rejting za još tri razine, na Caa1. Iako je Grčka bila jedna od zemalja eurozone s najnižim rejtingom, analitičari Moody’sa mislili su da će najsnažniji za sobom povući najslabije, kaže David H. Levey, suvoditelj skupine za državni dug u Moody’su do 2004. “Pošteno bi bilo reći da je rejting od samog početka bio previsok”, priznaje Leary. “Gledano unatrag, to ukazuje da su pretpostavke koje su donošene u prošlosti bile preoptimistične.”

Julie Creswell i Graham Bowley; Niki Kitsantonis doprinio izvještaju

Digitalizacija

Digitalni dokumenti trebali su biti rješenje: zašto danas ipak rade protiv tvrtki, a ne za njih?

Kibernetski napadi

Kibernetički napadi ne biraju metu – birajte zaštitu na vrijeme