Vodeće svjetske banke javno su prihvatile odgovornost za kreditnu krizu nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) srezao svoje procjene globalnog rasta i upozorio da će recesija u SAD-u trajati mnogo duže nego što se mislilo. MMF je objavio da će SAD ove godine biti u recesiji, oporavak neće početi do sljedeće godine, a rast će biti mali čak i u 2009. godini. Istodobno je Institut za međunarodne financije (IMF), koji predstavlja više od 375 najvećih svjetskih financijskih kompanija, priznao “glavne slabosti u poslovnoj praksi”, uključujući plaće bankara i upravljanje rizikom. No u IMF-u kažu da bi bilo “potpuno krivo” kad bi vlasti industriji nametnuli regulativu. U svom privremenom izvješću o uzrocima i posljedicama kreditnih kriza IMF je obećao bolju samoregulaciju industrije u budućnosti. “Mislimo da bi bilo potpuno pogrešno prerano nametnuti regulativne mjere”, kaže Josef Ackermann, glavni direktor Deutsche banke i predsjednik IMF-a, te dodao “želimo pokazati da možemo raditi bolje”. IMF-ovo izvješće detaljno opisuje seriju promašaja banaka, uključujući upravljanje rizikom, konflikte interesa glede bankarskih plaća te nedovoljnu zaštitu protiv nelikidnosti. Iako u izvješću stoji da svaka banka treba sama određivati plaće, ipak bi trebalo bonuse vezati uz rizike, što implicira da bi bankari koji poduzimaju veće rizike trebali biti plaćeni manje. IMF-ova predviđanja o rastu SAD-a i Europe crna su i u suprotnosti s relativno optimističnim predviđanjima središnjih banaka SAD-a i Europe. Ono je u suprotnosti s predviđanjima Federalnih rezervi o oporavku američke ekonomije u drugoj polovici godine te predviđa rast od samo 0,5 posto ove i 0,6 posto sljedeće godine. Predviđanja o rastu engleske ekonomije smanjene su na 1,6 posto.
Vodeće svjetske banke javno su prihvatile odgovornost za kreditnu krizu nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) srezao svoje procjene globalnog rasta i upozorio da će recesija u SAD-u trajati mnogo duže nego što se mislilo. MMF je objavio da će SAD ove godine biti u recesiji, oporavak neće početi do sljedeće godine, a rast će biti mali čak i u 2009. godini. Istodobno je Institut za međunarodne financije (IMF), koji predstavlja više od 375 najvećih svjetskih financijskih kompanija, priznao “glavne slabosti u poslovnoj praksi”, uključujući plaće bankara i upravljanje rizikom. No u IMF-u kažu da bi bilo “potpuno krivo” kad bi vlasti industriji nametnuli regulativu. U svom privremenom izvješću o uzrocima i posljedicama kreditnih kriza IMF je obećao bolju samoregulaciju industrije u budućnosti. “Mislimo da bi bilo potpuno pogrešno prerano nametnuti regulativne mjere”, kaže Josef Ackermann, glavni direktor Deutsche banke i predsjednik IMF-a, te dodao “želimo pokazati da možemo raditi bolje”. IMF-ovo izvješće detaljno opisuje seriju promašaja banaka, uključujući upravljanje rizikom, konflikte interesa glede bankarskih plaća te nedovoljnu zaštitu protiv nelikidnosti. Iako u izvješću stoji da svaka banka treba sama određivati plaće, ipak bi trebalo bonuse vezati uz rizike, što implicira da bi bankari koji poduzimaju veće rizike trebali biti plaćeni manje. IMF-ova predviđanja o rastu SAD-a i Europe crna su i u suprotnosti s relativno optimističnim predviđanjima središnjih banaka SAD-a i Europe. Ono je u suprotnosti s predviđanjima Federalnih rezervi o oporavku američke ekonomije u drugoj polovici godine te predviđa rast od samo 0,5 posto ove i 0,6 posto sljedeće godine. Predviđanja o rastu engleske ekonomije smanjene su na 1,6 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu