Naftom bogate zemlje Perzijskog zaljeva su mnogim slabije ekonomski potkovanim bliskoistočnim državama služile kao ekonomsko utočište, pružajući njihovim stanovnicima radna mjesta, a koji su kućama slali milijune dolara.

Iz tih bogatih država dolazili su i brojni turisti kada su se zapadnjaci nećkali, investirali su u manje razvijene te su diplomatski pridonosili stabilizaciji kada je to bilo potrebno. Ta se situacija sada počela mijenjati, za zemlje poput Egipta i Jordana čak i opasno, jer su se energentima bogate države našle uvučene u globalnu krizu te su pogođene padom cijena nafte. Diljem Perzijskog zaljeva burzovna tržišta padaju, što širi paniku među investitorima. Zbog sve težeg davanja kredita čak se i nekoć snažno tržište nekretnina u Dubaiju počelo hladiti. Stoga su vlade diljem regije bile prisiljene na intervenciju. Ujedinjeni Arapski Emirati tako su ubrizgali 32 milijarde dolara u svoj bankarski sustav i jamče bankovne depozite. Saudijska Arabija je ponudila milijarde dolara kako bi svojim građanima omogućila zajmove, dok je Kuvajt ovog tjedna priskočio u pomoć svojoj drugoj najvećoj banci. No doba rekordno visokih cijena nafte, koje je sada samo u sjećanju, mnoge je regionalne vlade ostavilo s dovoljno rezervi gotovine kako bi ublažile udarac, tvrde regionalni ekonomisti i financijski stručnjaci. “Perzijski zaljev ne očekuje recesija, nego usporavanje”, kaže Marios Maratheftis iz Standard Chartered Banak iz Dubaija.