Kad je Sheltonu Johnsonu bilo samo pet godina, s obitelji je otišao posjetiti nacionalni park Berchtesgaden u bavarskim Alpama. Sada su mu 52, ali se sjeća tog osjećaja strahopoštovanja. “Planine i blizina neba ostavili su neopisiv dojam na mene”, ispričao nam je Johnson, koji je sada rendžer u kalifornijskom nacionalnom parku Yosemite.

U svom 23-godišnjem stažu Johnsona jednako snažno pogađa činjenica da tako malen broj njegovih sunarodnjaka Afroamerikanaca posjećuje nacionalne parkove. Stoga je prije nekoliko godina odlučio pisati ikoni američke zabavne industrije, Oprah Winfrey. “Svake godine Amerika postaje sve raznolikija, no ta raznolikost se ne odražava u nacionalnim parkovima premda su AfroAmerikanci, kao i neke druge skupine, odigrali ključnu ulogu u samom osnivanju nacionalnih parkova”, napisao joj je. “Ako nacionalni parkovi doista predstavljaju igralište cijele Amerike, zašto se onda ne igramo na najljepšim mjestima naše zemlje?” “The Oprah Winfrey Show” nedavno je posvetio dvije emisije Yosemitu, odnosno odgovoru na Johnsonov apel. I Služba za nacionalne parkove više se trudi povećati raznolikost glede posjetitelja kako se bliži proslava stogodišnjice koja će se održati 2016. godine. Istraživanja pokazuju da su posjetitelji 393 američka nacionalna parka (a 2009. ih je bilo 285,5 milijuna) većinom bijelci, dok ih crnci najmanje posjećuju. Služba za nacionalne parkove sada tvrdi da je taj problem povezan sa samim opstankom nacionalnih parkova. “Ako američka javnost ne zna ili ne mari za naše postojanje, naša je misija ugrožena”, izjavio je Jonathan B. Jarvis, koji je prošle godine stupio na položaj upravitelja službe. “U tome je rascjep kojim se moramo pozabaviti.” Prema istraživanju koje je 2000. provela Služba za nacionalne parkove, tek je 13 posto crnaca koji su se odazvali anketi priznalo da je u prethodne dvije godine posjetilo neki nacionalni park.

Jim Gramman, sociolog i suradnik službe te nadglednik revizije istraživanja provedenih 2008. i 2009. koja će se objaviti sljedeće godine, priznaje da se navedeni jaz nije smanjio. “Demografska slika Amerike ne odražava se u posjećenosti nacionalnih parkova, uz nekoliko časnih iznimaka”, rekao je. No neki dužnosnici priznaju i da parkovi kao da ne pružaju najtopliju dobrodošlicu određenim etničkim skupinama. Navode pravila kojima se ograničava broj ljudi na područjima određenima za piknik ili broj šatora koji se smiju podignuti na određenim mjestima, što je u sukobu s, primjerice, životnim stilom latinoameričkih obitelji koje na odmor idu u širem sastavu. Ali nijedna skupina ne izbjegava nacionalne parkove u tolikoj mjeri kao Afroamerikanci. Prema istraživanju provedenom 2009. godine, 77 posto posjetitelja bili su bijelci, njih 11 posto bilo je latinoameričkog porijekla, 11 posto je bilo Azijaca, a tek 1 posto crnaca. Johnson kaže da je vjerojatnije da ćete u parku upoznati nekog iz Finske ili Izraela nego osobu iz afroameričke četvrti u Sjedinjenim Američkim Državama. “To je nešto što ustraje u našoj kulturi”, smatra. “I pritom nije važno jeste li Oprah Winfrey ili obični poštar.”

Mireya Navarro