Unatoč pozitivnim vijestima o smanjenju utjecaja krize na američko gospodarstvo, broj osobnih bankrota i dalje nemilosrdno raste. U trećem tromjesečju 2009. podneseno je ukupno 388.485 prijava osobnog stečaja, što predstavlja porast od 33 posto odnosu na na 292.291 slučaj podnesen u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

Prema podacima Američkog instituta za bankrot (ABI), ukupan broj podnesenih zahtjeva za osobni bankrot u 2009. je porastao na 1,41 milijun, što predstavlja čak 32 posto više nego u 2008. godini. “Vrhunac na kojemu su se našli stečajevi, zahtjevi za bankrot i za potrošače i za tvrtke odražava nastavak djelovanja stanja slabe ekonomije”, rekao je izvršni direktor ABI-a Samuel J. Gerdano. “S nezaposlenosti koja premašuje deset posto i sve težim uvjetima kreditiranja, potrošači i poduzeća sve se više okreću financijskoj pomoći stečaja”, dodao je. Statističari iz RealtyTraca su izračunali da se tijekom prošle godine rekordnih 2,8 milijuna kućanstava suočilo sa nekom vrstom gubitka prava. Jedno od 45 kućanstava je već podnijelo zahtjev koji uključuje iseljenje ili obavijest da će banka preuzet vlasništvo nad nekretninom. Sve više ljudi podnosi zahtjev za bankrot prema poglavlju 7. Zakona o bankrotu, prema kojemu se likvidira imovina radi isplate dugovanja. To se smatra značajnim jer se promjenama Zakona o bankrotu 2005. godine nastojalo ljude ohrabriti na podnošenje zahtjeva za bankrotom prema poglavlju 13., koji prisiljava ljude da potpišu plan za otplatu dugova u zamjenu za to da mogu zadržati neku imovinu. Promjene su kreirane da bi spriječile dužnike da raspu svoj dug, posebice prema poglavlju 7. Tada je predstavljen i tzv. “means” test, odnosno iznalaženje načina na koji bi se dug mogao otplatiti, a čija je svrha razdvajanje dužnika koji svoj dug mogu otplatiti u odnosu na one koji to ne mogu. Tek ovi potonji mogu podnijeti zahtjev za bankrot prema poglavlju 7. dok se pred dužnike s ikakvom mogućnosti otplate duga stavlja bankrot prema poglavlju 13. Upravo je najgora velika recesija test za novi zakon. Rezultati istraživanja Američkog centra za istraživanje bankrota pokazali su da je u studenom 2009. godine zabilježen porast bankrota prema poglavlju 7. za 42 posto u donosu na isto razdoblje godinu ranije. Prema poglavlju 13., bankrotiralo je tek 12 posto Amerikanaca. Također, značajno je i da bankrotira sve više Amerikanaca koji pripadaju srednjem sloju. Tijekom recesije, kriza na tržištu nekretnina, kao i sve veća nezaposlenost, na bankrot je natjerala ljude koji o tome nikad nisu ni mogli sanjati, kažu stručnjaci. Iako profesor Mann smatra da je vrhunac bankrota dosegnut u 2009., s njim se ne slažu odvjetnici koji se bave slučajevima bankrota. “Uopće više ne mogu vidjeti preko stola od hrpe zahtjeva”, izjavila je odvjetnica Cathleen Moran. Objasnila je da su njeni klijenti 2008. bili oni ljudi koji zarađuju između 40 i 80 tisuća dolara godišnje. U 2009. situacija je eskalirala na način da zahtjeve za bankrot podnose ljudi koji su u prihodovnom razredu između 100 i 300 tisuća dolara godišnje. “Troškovi koji su bili u racionalnim granicama dok su ti ljudi radili bili su podnošljivi. Međutim kada su izgubili posao ili pak ostali na istom poslu ali za pola ili trećinu prihoda, jednostavno ih više nisu mogli plaćati”, zaključila je Moran.

Stečaj

Uvjeti za bankrot
The Washington Post javlja o Leslie Powell koja je zbog krize morala proglasiti bankrot. Najprije je izgubila posao, zatim i dom. Nakon što je izgubila i automobil, stekla je uvjete za bankrot i odlučila potražiti pomoć. Zbog stečaja prema poglavlju 13, zadržala je auto, a njezin je odvjetnik ispregovarao petogodišnji plan otplate duga.

Stabilizacija cijena
Iako su se cijene stambenih nekretnina stabilizirale još uvijek su u padu od 30 posto u odnosu na 2007. Zauzdavanje bankrota je važan korak u cilju stabilizacije ekonomije jer poreznici i gradske blagajne ostaju prazne zbog nevraćenih dugova. Tomu je pokušala doskočiti i Obamina administracija pomoću svojih programa koji nude modificiranje zajmova prikladnim dužnicima.