Ljudsko društvo na okupu drži povjerenje. No osobe koje previše vjeruju dru-gima vjerojatno će na kraju biti obmanute. Sada se čini da i na povjerenje i na nepovjerenje utječu hormoni koji mogu navesti ljude da povećaju ili smanje razinu povjerenja prema drugoj osobi.

Stranom jednadžbe koja se odnosi na povjerenje upravlja hormon zvan oksitocin. Nježan dodir ili milovanje potaknut će izljev oksitocina u krvotok. Švicarski istraživači 2005. godine su otkrili da su zbog porasta razine oksitocina igrači uključeni u investicijski posao bili spremniji predati novac strancima nego inače. Možda se čini čudnim što postoji hor-monalni utjecaj u situacijama delikatnim poput povjerenja ili nepovjerenja prema drugima. No što ako je povjerenje tako važno za opstanak društva da je prirodni odabir stvorio hormonalnu bazu za to? U svakom slučaju, povjerenje ima i je-dan nedostatak – osoba može dati previše novca nekom tko obećava redovite na-knade bez obzira na stanje tržišta. Treba postojati i protuotrov oksitocinu koji bi u odgovarajućim okolnostima potisnuo taj topli osjećaj privrženosti. Istraživači s nizozemskog sveučilišta u Utrechtu nedavno su objavili kako su pronašli protuotrov – testosteron. Mla-dim ženama dali su dozu tog hormona u obliku kapi koju si im stavili pod jezik, a zatim ih zamolili da procjene pouzdanost niza muških lica s fotografija. Navedene ispitanice bile su nesklonije vjerovati licima od onih kojima je dan placebo, napisao je nizozemski tim stručnjaka prošlog mjeseca u časopisu Spisi Nacionalne akademije za znanost. Međutim, spomenuti učinak testosterona, odnosno poziv na budnost, nije bio isti za sve subjekte. Na žene koje su, sudeći prema placebo testu, ionako bile nespremne dati nekome povjerenje, testosteron nije imao gotovo nikakva učinka.

Žene pune povjerenja one su čiji su se stavovi naviše promijenili pod utjecajem hormona, što se daje i naslutiti ako je prirodni odabir doista razvio sustav za one kojima najviše treba obrana. Temeljito proučavanje okoline i spretnost, odlike potrebne za uspjeh u modernom društvu.” Biolog s Harvarda koji se specijalizirao za evoluciju, Marc Hauser, kaže kako je ovo otkriće “vrlo važno” jer otvara vrata proučavanju mehanizama koji upravljaju osjećajem povjerenja, društvenim vezama i osjećajem za poštenje, kao i izvorima različitosti među ljudima. Iz drugih studija poznato je da testosteron pojačava ženski libido. “Testosteron smanjuje međuljudsko povjerenje, i to na naizgled prilagodljiv način”, zaključuju istraživači. U mnogih sisavaca testosteron utječe na društveno ponašanje tako što potiče agresiju kad se pojedinci natječu za društveni položaj ili resurse. Nizozemski tim znanstvenika promatra ulogu tog hormona u ljudskom društvu u dobrohotnijem svjetlu: “Međutim, u ljudi ovaj hormon, čini se, motivira racionalno donošenje tog hormona događa se tik prije ovulacije. S evolucijske točke gledišta čini se prirodnim da bi žena trebala biti najzainteresiranija za seks kad postoji najveća vjerojatnost da će zanijeti. No kako se značajka tog hormona koja se odnosi na povećanje nepovjerenja uklapa u ovu sliku? “Povećana sumnja glede pouzdanosti potencijalnog partnera također ima smisla evolucijski u scenarijima u kojima je trajna podrška oca ključna za preživljavanje djeteta”, komentiraju Ryan T. Johnson i S. Marc Breedlove sa sveučilišta u Michiganu. Dakle, muškarci, znali ste da su žene složena bića, no još je gore nego što ste mislili: u trenutku kad vas najviše žele, najmanje vam vjeruju.

Nicholas Wade