Makedonski parlament krajem srpnja donio je Zakon o osnivanju agencije za promociju i podršku turizma, kojim se formira posebna Agencija za promociju i podršku turizma te se uređuju njezine nadležnosti, organizacija i poslovanje. Riječ je o agenciji koja bi trebala profesionalno prezentirati sve segmente i regije makedonske turističke ponude, osigurati propagandni materijal, analizirati i prognozirati kretanje turističkog prometa te formirati jedinstveni turistički informativni sustav. Glavni je cilj vladine i parlamentarne procedure da Makedoniju snažnije ucrtaju na turističkoj karti svijeta, odnosno da od relativno nepopularne (premda sve popularnije turističke destinacije) od Makedonije načine jedno od najboljih europskih turističkih odredišta. Sjedište agencije bit će u Strugi, mjestu nedaleko od Ohrida, a vodit će je osoba koja je barem pet godina radila u turizmu.

Bez industrije
Upravo je Ohrid desetljećima najveći adut makedonskog turizma. Smješten na sjeverozapadnom dijelu Makedonije, na samom velebnom jezeru, od glavnoga grada Skoplja udaljen je 171 kilometar. Nastanjuje ga nešto više od 55.000 građana, uglavnom Makedonaca, koji se gotovo svi bave turizmom. U široj okolici grada ne postoje industrijska postrojenja, što Ohridu, osim usmjerenosti stanovništva na posao u turizmu, jamči i ekološku besprijekornost. Osim turizma, koji je upečatljivo najsnažnija ohridska gospodarska grana, mjesto i jezero poznati su i po ribarstvu. U jezeru živi 17 vrsta riba, a najpoznatiji je ohridski šaran koji naraste i do 20 kilograma te ohridska jegulja koja se lovi u lovištima nedaleko od Crnog Drima koji se ulijeva u jezero. Grad se, međutim, prvi put spominje u 3. stoljeću prije Krista. Na grčkom se nazivao Lychnidos, a jezero se zvalo Lihnidskim što je na latinskom značilo Bijelo jezero. U žitju Sv. Nauma govori se kako je taj svetac početkom 10. stoljeća na obali jezera podigao manastir. Budući da su tim krajevima prije Krista vladali Rimljani, Lychnidos je bio jedan od najvažnijih gradova na cesti Via Egnatia, koja je prelazila preko Ilirije, Makedonije, Tračke, odnosno preko teritorija suvremene Albanije, Makedonije, Grčke i europskog dijela Turske. Grad je bio i glavno središte ilirskog područja Dasaretije, a potom i glavni grad provincije Novi Epir. Za Dioklecijanove vladavine u Ohridu se propovijedalo kršćanstvo, a najpoznatiji propovjednik bio je prvi episkop sv. Erazmo, misionar iz Antiohije. Iznimno bogato povijesno nasljeđe grada, brojne crkve i manastiri, kojih je, navodno, bilo jednako koliko i dana u godini te, dakako, Ohridsko jezero, ne predstavljaju samo turistički, nego i nacionalni ponos Makedonije. Ohrid obiluje arhitektonskim stilovima stoljetnih zdanja uz koje se mahom vežu razni mitovi i legende, a posebna je osobitost i tajna izrade jezerskih bisera. Kršćanstvo se u Ohridu počelo širiti s pojavom učenika Ćirila i Metoda, a osim zdanja sv. Nauma u Ohridu je podignuta i crkva sv. Sofije i sv. Bogorodice Perivlepti. Grad je bio i Samuilova prijestolnica kada je izgrađena rimskobizantska tvrđava koja na hridi iznad grada postoji i danas. Sam grad je kroz povijest rušen i obnavljan nekoliko puta, a do današnjih dana održalo se čak 18 gradskih kula, zidine sa četiri vrata i tvrđava u unutrašnjosti mjesta. Crkva sv. Sofije smatra se jednim od najvažnijih spomenika iz razdoblja srednjeg vijeka, a za vrijeme turske vladavine bila je preuređena u džamiju. Osim crkava i manastira Ohrid svoju tajanstvenost i mističnost zahvaljuje i nadaleko poznatim biserima, čiju tajnu izrade, navodno, poznaju isključivo muškarci iako je biserje namijenjeno suprotnom spolu. Biseri se izrađuju od školjke bisernice, koja nastanjuje daleka mora, i to od njezina tijela, koje se, kao nigdje drugdje u svijetu, u Ohridu reže, brusi, a potom premazuje premazom od ribe plaštine, koja živi u jezeru.

Kvalitetna ponuda
Ohrid se osim iznimnom ljepotom koju je stvorila ljudska ruka odlikuje i nevjerojatnim položajem na jezeru čija se boja ne razlikuje od morskog plavetnila, a dojmu Mediterana dodatno pridonosi i submediteranska klima. Na jezeru se razvilo i jedriličarstvo, a uz brojne kulturne manifestacije koje se uglavnom ljeti održavaju u crkvama i manastirima nadaleko je poznata i ohridska diplomatska regata. Spoj klime, prirodne ljepote, povijesti, mistike, kulturnih sadržaja, pri čemu ne treba zaboraviti i iznimno ukusnu makedonsku hranu i osebujnu narodnu glazbu, upravo su savršena kombinacija za ono što Makedonija u svijetu želi predstaviti kao svoje autentično i neponovljivo odredište.