Tijekom posljednje tri godine, malena riznica islamske umjetnosti smještala se u novo obnovljenim prostorijama Muzeja suvremene umjetnosti u New Yorku. Preko tisuću izložaka iz muzejske zbirke polako su zauzimali svoja mjesta među fontanama i lukovima koji su poslužili kao okviri za 13 stoljeća povijesti umjetnosti.

Ova skrivena odaja veličine 1765 četvornih metara, nazvana Galerija za umjetnost arapskih zemalja, Turske, Irana, središnje Azije i kasnije južne Azije, svečano se otvara 1. studenog 2011. Ponovno postavljanje i proširenje ove zbirke, jedne od najvažnijih izvan područja Bliskog istoka, događa se u razdoblju kad islamski svijet postaje sve važniji na međunarodnoj pozornici. Kad je ovaj muzej prije gotovo deset godina počeo ponovno razmatrati tu izložbu, nije ni sanjao da će je postavljati uz kulturalno nabijenu podlogu, a to je američko vojno prisustvo u Afganistanu i Iraku, napetosti s Iranom i izbijanje Arapskog proljeća.Muzej suvremene umjetnosti u New Yorku surađivao je s više od 20 zemalja čije su regije predstavljene artefaktima. Potražio je savjet preko 40 stručnjaka za islamsku umjetnost diljem svijeta te omogućio skupinama kao što su Udruga arapskih bankara Sjeverne Amerike i lokalni dužnosnici Lige protiv klevete da pogledaju izložbu prije svih ostalih.“Prije trideset godina tek je malena skupina stručnjaka bila zainteresirana za ove materijale”, rekla je Sheila Canby, koja je došla iz Britanskog muzeja kako bi predvodila Odjel za islamističku umjetnost Muzeja suvremene umjetnosti u New Yorku i nadgledala postavljanje izložbe. “Danas oni dobivaju puno više pažnje, a tu je i nestrpljivo iščekivanje otvaranja.” Muzej je morao donijeti odluku hoće li postaviti umjetnička djela na kojima je prikazan prorok Muhamed. U konačnici su ipak odlučili da hoće, iako neki rijetki spisi ne mogu biti neprestano izloženi zbog osjetljivosti na svjetlost.“Nadamo se da se to neće pretvoriti u kamen spoticanja”, izjavio je Thomas P. Campbell, ravnatelj muzeja. “Ovo nisu karikature iz 20. stoljeća koje imaju namjeru isprovocirati reakciju.” Naravno, muzej je mogao u potpunosti izbjeći navedeni problem, ali kako je rekao ravnatelj, “Mislim da bi to bilo neodgovorno.” Originalna islamska galerija zatvorena je 2003. godine kako bi se napravilo mjesta za proširenje grčke i rimske galerije, što je predstavljalo gotovo simbolički otklon od islamske umjetnosti zbog terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države.

No, brojni su stručnjaci smatrali i kako je ta galerija, iz 1975., već pokazivala znake starosti. Kako se renovacija pokazala rijetkom prilikom za novi početak, ambicije vezane uz ovaj projekt počele su rasti, kao i njegov vremenski opseg te trošak, koji sada iznosi oko 50 milijuna dolara, a u što je uključena i nova zaklada za izložbu i obrazovne programe. Unatoč gospodarskom padu, zbog kojega je Muzej suvremene umjetnosti bio primoran srezati troškove, ova renovacija posebna je po tome što se nije pristajalo na kompromise. Muzej je unajmio štovane zanatlije iz Feza u Maroku koji su izgradili dvorišni prostor u magrebandaluzijskom stilu te stolare i tesare iz Kaira. Renovatori tekstila preko tri godine radili su na restauraciji “Carevog saga”, poznatog iranskog saga iz 16. stoljeća, koji je navodno pripadao Petru Velikom. Galerijski prostori, njih 15, pokazat će da termin “islamska umjetnost” ne znači ništa jer ovisi o tome kako i na što se odnosi: umjetnost izrađenu u predjelima u kojima je islam dominantna, ali ne i jedina religijska kultura, umjetnost koju su izradili muslimani u sekularne svrhe, ili umjetnost koju su izradili muslimani, a koja se po ničemu ne razlikuje od djela Kineza ili Europljana.Središte izložbe predstavljat će ključni izložak: molitvena niša iz iranskog grada Isfahana. Novi postav također će pokazati kako su specifične vizualne značajke i motivi islamske umjetnosti (geometrijske apstrakcije i kaligrafija) supostojale tijekom niza stoljeća. S obzirom da se otvara manje od dva mjeseca nakon desete obljetnice terorističkih napada na SAD, ova izložba bi mogla preoblikovati gledišta na duboke srodnosti između zapadnjačke i islamističke umjetnosti. Preko polovice izložbenih primjeraka potječe iz Irana, pa će oni sada predstavljati snažni kontrapunkt predrasudama o zemlji koja je s vremenom počela simbolizirati islamski antagonizam. “Oduvijek postoji tendencija da se neki narod prikaže kao demonski, kao da je proizašao ni iz čega”, objasnila je Canby. “No, ove stvari su čovječne. Pokazuju ljepotu i umjetnost, pa čak i duhovitost jedne velike kulture. Ako će ljudi to primijeniti i na svoj stav o međudržavnim odnosima, to je njihova privatna stvar. No, nadamo se da će bar otvoriti oči i donijeti vlastite zaključke.”

Randy Kennedy

Online: Umjetnost i islam

Dodatne fotografije s izložbe: nytimes.com (pretraga: “Islamic art”)