EN DE

Nove kreditne linije za manje razvijene zemlje

Autor: Poslovni.hr
31. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —

The Wall Street Journal piše kako Međunarodni monetarni fond širi opseg kredita kako bi državama u poteškoćama pomogao izbjeći financijski slom

Međunarodni monetarni fond u ponedjeljak je objavio da će zemljama u razvoju ponuditi širi opseg kredita kako bi im pružio financijsku pomoć prije nego li ih proguta kriza. U sklopu nove “zaštitne kreditne linije” MMF će zemljama čije politike uglavnom podržava pozajmiti značajne novčane iznose prije nego li upadnu u probleme. Zajam će biti nalik kreditnoj liniji, tako da zemlja neće morati koristiti novac i mučiti se s kamatama sve dok se ne pokaže potreba za financijskom pomoći.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Program će ponuditi zajmove pet puta veće od uobičajenih kvota određenih za svaku pojedinačnu zemlju. Nakon godinu dana kvota bi se mogla i udvostručiti. Tako bi, primjerice, Indonezija, koja ima kvotu od 3,1 milijarde dolara, mogla dobiti kreditnu liniju od 31 milijarde dolara. Nije poznato da će veći broj od ukupno 187 zemalja članica MMF-a biti zainteresirano za novu kreditnu liniju. A i u slučaju da iskažu interes pitanje je hoće li je moći dobiti. Razlog leži u tome što je kreditna linija namijenjena zemljama koje provode politiku s kojom se MMF uglavnom slaže, ali koje pokazuju “umjerenu” slabost u jednom ili dva od ukupno pet područja: u otvorenoj trgovini, fiskalnoj politici, monetarnoj politici, sigurnosti financijskog sektora i dostupnosti financijskih podataka. Ako MMF, primjerice, procjeni da je financijski sektor neke države slab može inzistirati da ta zemlja, kako bi dobila zajam, mora učiniti određene promjene, poput jačanja regutiva ili prodaje državnih banaka u gubicima. Sve zaštitne kreditne linije zahtijevat će neke promjene u postojećim politikama država koje će tražiti zajam. Potencijalni zajmoprimci mogu se zabrinuti da će tržišta takav zajam prije shvatiti kao znak slabosti nego kao znak snage. MMF je dugo vremena azijske zemlje pokušavao nagovoriti da uzmu zajam, no one su se tome odupirale smatrajući kako MMF-ovi zajmovi na tržištu predstavljaju sramotu. Dužnosnici MMF-a neće otkriti koje se zemlje uzimaju u obzir za zaštitne kreditne linije, kao ni je li neka država izrazila interes za takve zajmove. John Lipsky, prvi zamjenik direktora MMF-a, objasnio je da ne postoji lista podobnih zemalja već samo niz kriterija koje zemlje trebaju zadovoljavati kako bi se kvalificirale za dobivanje zajmova. U osnovi, MMF stvara hijerarhiju zajmoprimaca. Zemljama s čijim se politikama u potpunosti slaže, s onima na A listi, daje zajmove preko onoga što zove “fleksibilna kreditna linija” i ne inzistira da moraju mijenjati svoje politike. Čelnik MMF-a Dominique Strauss-Kahn kaže kako novi krediti imaju dvostruku svrhu – zaštitu zemalja od pretjerane tržišne ranjivosti, a s druge strane nagrađivanje njihovih pouzdanih političkih odluka.

Međunarodni monetarni fond u ponedjeljak je objavio da će zemljama u razvoju ponuditi širi opseg kredita kako bi im pružio financijsku pomoć prije nego li ih proguta kriza. U sklopu nove “zaštitne kreditne linije” MMF će zemljama čije politike uglavnom podržava pozajmiti značajne novčane iznose prije nego li upadnu u probleme. Zajam će biti nalik kreditnoj liniji, tako da zemlja neće morati koristiti novac i mučiti se s kamatama sve dok se ne pokaže potreba za financijskom pomoći.

Program će ponuditi zajmove pet puta veće od uobičajenih kvota određenih za svaku pojedinačnu zemlju. Nakon godinu dana kvota bi se mogla i udvostručiti. Tako bi, primjerice, Indonezija, koja ima kvotu od 3,1 milijarde dolara, mogla dobiti kreditnu liniju od 31 milijarde dolara. Nije poznato da će veći broj od ukupno 187 zemalja članica MMF-a biti zainteresirano za novu kreditnu liniju. A i u slučaju da iskažu interes pitanje je hoće li je moći dobiti. Razlog leži u tome što je kreditna linija namijenjena zemljama koje provode politiku s kojom se MMF uglavnom slaže, ali koje pokazuju “umjerenu” slabost u jednom ili dva od ukupno pet područja: u otvorenoj trgovini, fiskalnoj politici, monetarnoj politici, sigurnosti financijskog sektora i dostupnosti financijskih podataka. Ako MMF, primjerice, procjeni da je financijski sektor neke države slab može inzistirati da ta zemlja, kako bi dobila zajam, mora učiniti određene promjene, poput jačanja regutiva ili prodaje državnih banaka u gubicima. Sve zaštitne kreditne linije zahtijevat će neke promjene u postojećim politikama država koje će tražiti zajam. Potencijalni zajmoprimci mogu se zabrinuti da će tržišta takav zajam prije shvatiti kao znak slabosti nego kao znak snage. MMF je dugo vremena azijske zemlje pokušavao nagovoriti da uzmu zajam, no one su se tome odupirale smatrajući kako MMF-ovi zajmovi na tržištu predstavljaju sramotu. Dužnosnici MMF-a neće otkriti koje se zemlje uzimaju u obzir za zaštitne kreditne linije, kao ni je li neka država izrazila interes za takve zajmove. John Lipsky, prvi zamjenik direktora MMF-a, objasnio je da ne postoji lista podobnih zemalja već samo niz kriterija koje zemlje trebaju zadovoljavati kako bi se kvalificirale za dobivanje zajmova. U osnovi, MMF stvara hijerarhiju zajmoprimaca. Zemljama s čijim se politikama u potpunosti slaže, s onima na A listi, daje zajmove preko onoga što zove “fleksibilna kreditna linija” i ne inzistira da moraju mijenjati svoje politike. Čelnik MMF-a Dominique Strauss-Kahn kaže kako novi krediti imaju dvostruku svrhu – zaštitu zemalja od pretjerane tržišne ranjivosti, a s druge strane nagrađivanje njihovih pouzdanih političkih odluka.

Autor: Poslovni.hr
31. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close