Srbija je povećala rentu na eksplotiranje sirovina s tri na sedam posto, ali tu odluku ne može provesti u slučaju naftne kompanije NIS u kojoj većinski udio ima ruski Gazpromnjeft.

Prema energetskom sporazumu koji su Srbija i Rusija sklopile još 2008. godine, a kojim je obuhvaćeno i preuzimanje NIS-a, Rusima je dano pravo na eksploataciju srpskih izvora nafte, što ruska strana obilato koristi. Energetski sporazum vrijedi 30 godina uz mogućnost automatskog produljenja ugovora na još pet godina. Iz toga proizlazi da Beograd bez suglasnosti Moskve zapravo ne može promijeniti odredbe sporazuma. U Gazpromnjeftu, razumljivo, nisu spremni pristati na povećanje rente. Takav stav u ruskoj kompaniji argumentiraju time da još nisu vratili uložena sredstva. Riječ je o 400 milijuna eura, kojima su kupili 51 posto srpske kompanije, a još 550 milijuna eura Rusi su uložili u tehnološku modernizaciju pančevačke rafinerije koja je počela proizvoditi goriva po najvišim europskim standardima.

Iz svega proizlazi da će NIS plaćati rentu od tri posto sve do 2038. godine, a možda i još pet godina duže. Na taj će način ruska kompanija uštedjeti milijardu eura. Točno je toliki iznos ukupnih ulaganja u NIS. Srbiji sad ostaje da se zadovolji uplatom doprinosa i poreza u državni proračun. Taj iznos nije malen jer je NIS najprofitabilnija srpska kompanija. U Ministarstvu za energetiku ističu da je pritom važno znati kojom se brzinom iscrpljuju domaća nalazišta nafte, odnosno hoće li izvorišta iscrpiti nakon 30-godišnje eksploatacije. Zorana Mihajlović, ministrica energetike, ističe da se o tome mora razgovarati s predstavnicima Gazpromnjefta.