Mnogi norveški vozači digli su se na noge zbog činjenice da moraju plaćati najvišu cijenu goriva u Europi, a žive u zemlji koja je peti svjetski izvoznik nafte, dok je nedavno povećanje poreza dodatno pojačalo tenzije.

“To je vrlo čudno: imamo mnogo nafte i bogata smo zemlja. Zašto moramo toliko plaćati?”, upitao se Per-Arne Skjerpingstad, 38-godišnji bolnički portir dok je na benziskoj crpki u Oslu za 750 kruna (94 eura, 148 dolara) punio spremnik goriva na svom Peugeotu 307. Cijena litre dizela iznosi 14,23 krune (1,78 eura, 2,82 dolara), dok litra bezolovnog eurosupera 13,84 krune, što je najviša cijena goriva u Europi, pokazuju podaci Europske unije. I dok mnoge zemlje raspravljaju kako ublažiti udarac rastućih cijena goriva na potrošače, Norveška je 1. srpnja povećala ionako veliku stopu poreza za 0,05 kruna po litri benzina i 0,10 kruna (0,1 euro cent, 0,2 centa) za dizel. Prema anketi provedenoj u lipnju, sedam od deset Norvežana protivi se povećanju poreza. “To nije dobar način. U zemlji poput Norveške ljudi trebaju automobile. Kupio sam ovaj automobil jer ću uskoro postati otac”, požalio se Skjerpingstad.Kritičari tvrde da je beskorisno povećavati porez kada su cijene nafte proteklih mjeseci toliko porasle, a kako je novo porezno povećanje blago, ponašanje vozača neće se znatnije promijeniti. Umjesto toga, “trebali bi sniziti porez, jer smo toliko sretni da izvozimo naftu”, kaže Siv Jensen, čelnica Stranke Napretka, vodeće opozicijske stranke krajnje desnice. “Novac bismo trebali dati ljudima kako bi u njemu mogli uživati”, kazala je Jensen. Povećanje poreza dio je šire vladine strategije koja cilja na uvjeravanje Norvežana da svoje automobile ostave kod kuće. “U vrijeme kada su klimatske promjene ozbiljno počele utjecati na naš planet i kada se emisije ugljičnog dioksida u Norveškoj povećavaju, mi političari moramo poduzeti korake kako bi se suočili s tim izazovima”, kaže ministrica financija Kristin Halvorsen. Osim Stranke napretka, sve su se političke stranke usuglasile o povećanju poreza kao dijela politike usmjerena k suzbijanju klimatskih promjena. No pristalice koalicijske vlade lijevog centra sada se pribojavaju da će ih povećanje poreza stajati sljedećih izbora, zakazanih za rujan 2009. godine. “To uopće nije bila dobra odluka. Samo će pridonijeti tome da Stranka napretka osvoji više glasova”, rekla je laburistička članica parlamenta Karita Bekkemellem.Prema uglednom norveškom listu Aftenpostenu, trećina stanovika očekuje kako će cijena goriva biti najvažnije pitanje na izborima. U posljednje vijeme zaoštrile su se spekulacije bi li krajnja desnica na sljedećim izborima mogla prvi put doći na vlast. Čak je i laburistički premijer Jens Stoltenberg priznao da bi Stranka napretka mogla ući u vladu. Stanovnici ruralnih područja naročito su bijesni zbog povećanja poreza budući da više ovise o automobilima od stanovnika gradova koji imaju pristup javnom transportu.
(Yahoo!)