U Brazilu se nastavlja uništavanje prašume. Pritom se zaboravlja da je područje Amazone najveći rezervoar biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji, riznica raznolikosti vrsta i kočnica promjene klime. Posljednjih mjeseci smanjena je sječa prašume u brazilskom području Amazone. Optimisti to vide kao tračak nade za budućnost. Ali sječa šume je proteklih godina strahovito napredovala. Prošle je godine porasla za 69 posto.

Od kolovoza 2007. do srpnja 2008. godine posječeno je 12 tisuća četvornih kilometara prašume, a to je kao gotovo čitava Dalmacija. Time se stvara područje za uzgoj stoke i soje. Moguće je to zbog ilegalne sječe i rupa u zakonu. Claudio Maretti, koordinator udruge za zaštitu okoliša World Wildlife Fund u Brazilu, pojašnjava: “Najprije se kroz šumu izgradi novu cestu. Zatim dolaze drvosječe i posijeku skupocjeno tropsko drveće, koje mogu izvesti. Nakon toga dolaze drugi i sijeku ne tako vrijedno drveće koje se prodaje na domaćem tržištu. Tek nakon toga dolazi uzgoj stoke i poljodjelska primjena kao, primjerice, uzgoj soje.“ Već godinama se prašumu ilegalno zaposjeda. Istina, postoje zakoni o korištenju tla, ali nedostaju kontrole i provedba zakona. Tako se godišnje uništi oko 20.000 četvornih kilometara prašume. Ako se tako nastavi, za 20 godina će nestati trećina prašume, upozorava organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace. UN je upozorio da na uništavanje šuma otpada petina globalne emisije ugljičnog dioksida. Brazil je četvrti u svijetu po količini izlučivanja ugljičnog dioksida, ali tri četvrtine njegove emisije otpadaju na uništavanje prašume. Claudio Maretti želi da brazilska vlada postavi obvezujuće ciljeve zaštite šuma. Devet organizacija za zaštitu okoliša pokrenulo je prošle godine kampanju kojom žele za sedam godina uništavanje prašume u Brazilu svesti na nulu. Da bi se taj cilj postiglo, općine i poljodjelci koji legalno iskorištavaju prašumu trebali bi dobiti novčane poticaje. “Gospodarski gledano, područje održivog korištenja šume ne može konkurirati s područjem na kojem se uzgaja stoku“, kaže Maretti. Usklađivanje razvoja i zaštite okoliša za Brazil je još jedan od najvećih izazova. Sječa šuma i poljodjelsko korištenje stoljećima su značili razvitak. Ali pomalo se i u Brazilu probija svijest o potrebi zaštite okoliša.Tako je od svibnja do srpnja ove godine registrirano smanjenje uništavanja prašume. To još ni izdaleka ne znači zaokret. Ali čini se da se politički nešto kreće. Bivša ministrica okoliša Marina Silva uvela je propis da seljaci koji ne mogu dokazati da legalno i održivo rade ne mogu dobiti vladine kredite. Njezin nasljednik Carlos Minc pojačao je razgovore s organizacijama za zaštitu okoliša, a brazilski predsjednik Lula da Silva početkom kolovoza je potpisao sporazum o Fondu za zaštitu Amazone. Norveška je već najavila da će za taj fond pokloniti 100 milijuna američkih dolara, a brazilska vlada se nada da će do 2021. fond narasti na 21 milijardu dolara. Mreža naroda Global Forest Coalition ipak upozorava da nema mjesta prevelikom optimizmu. Nisu dovoljne pojedinačne inicijative, mora se promijeniti ukupna politika, kaže koordinator međunarodne studije GFC-a Miguel Lovera: “Uzmimo primjer Brazila. Načelno, ono što oni poduzimaju za zaštitu svojih ekoloških sustava, potkopava njihova razvojna politika.”

Činjenice

Razvitak
Sječa šuma i pretvaranje zemljišta u polja stotinama su godina značili razvitak, ali zadnjih se godina polako i među stanovništvom javlja svijest o potrebi zaštite okoliša.

Zagrijavanje
Ujedinjeni narodi upozoravaju da uništavanje šuma otpada petina globalne emisije ugljičnog dioksida. Brazil je četvrti u svijetu mjereno emisijama CO2, a 75 posto tih emisija dolazi od uništavanja prašuma.

Sve manje drveća
Prošle je godine posječeno 68 posto više šuma nego godinu dana prije. Iako je nedavno zabranjena sječa u jednom dijelu Amazone, a stručnjaci to nazivaju tračkom nade za budućnost, u samo godinu dana posječeno je drveća na površini kao što je cijela Dalmacija.