Odluka o intervenciji Švicarske središnje banke (SNB) kako bi oslabila franak investitorima je uskratila jedno utočište od financijske krize.
Potez banke je došao u trenutku kada se pojavljuju pitanja oko budućeg statusa utočišta druge dvije vodeće valute: dolara i jena. Iako je dolar u trenutačnoj financijskoj krizi uživao status likvidnosti, mnogi investitori očekuju da će izgubiti svoju privlačnost. Švicarski franak i japanski jen u poslijednjim su tjednima izgubili svoj status sigurnih utočišta. Vrijednost švicarskog franka spustila je SNB, koja se prošlog tjedna umješala kako bi prodala valutu uz tvrdnju da je njezin nedavni rast vrijednosti predstavljao nepoželjan problem za monetarne uvjete. U međuvremenu, jen je potkopao niz podataka koji je pokazao oštru krizu u japanskoj, na izvozima utemeljenoj, ekonomiji. To ukazuje da bi i Japanska središnja banka mogla slijediti primjer SNB-a. I kamo bi se sada investitori mogli okrenuti? Jedan od odgovora je Norveška. David Bloom iz HSBC-a kaže: “Utočište je u norveškoj kruni. To je najvjerojatnije najbolja valuta na svijetu. Norveška kruna je valuta koju preferiramo i očekujemo njen značajan rast u slijedećih 18 mjeseci”. Analitičari tvrde da je kruna blizu samog vrha, ako ne i sami vrh, 10 svjetskih valuta kojima se najčešće trguje.
(FT.com)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.U 4,7 miliona stanovnika nordijske “države blagostanja”, koji su već dvaput referendumom odbili ulazhak u EU, živi 54.810 dolarskih milijunaša, a javnost raspravlja o svrsishodnosti mirovinskog fonda u kojem je više od dva bilijuna norveških kruna (363 milijarde dolara) koji je najveći u Evropi, te poslije japanskog drugi po veličini na svijetu.
Na svakih 86 norveških građana stoji biznismen čija imovina, bez kuće ili stana, dostiže milijun dolara, ali je malo tajkuna i još manje sirotinje. Nominalni BNP po stanovniku prema podacima MMF-a, iznosi 72.306 dolara, a kad se i računa kupovna moć – prosječni prihodi per capita su 43.574 dolara. Više je samo u Luksemburgu i Sjedinjenim Arapskim Emiratima te Irskoj.
Za najbogatijeg norvežanina slovi Džon Fredriksen, vlasnik flote naftnih tankera “Frontline”, koji je sa sedam milijardi dolara drži 104. mesto Forbsove liste najbogatijih ljudi svijeta, ali je zbog poreza uzeo ciparsko državljanstvo. Zaposlenici prosječno – neovisno o kvalifikacijama mjesečnih su primanja između 20 i 23 tisuće kruna (3.900 dolara); otpilike isto toliko uzima i država. Vlada u Oslu, naime, vrši preraspodjelu dohotka – uz progresivan porez na prihod i imovinu te opću stopu PDV-a od 25%, hrana je opterećena sa 14,5% a cijene u kulturi i prometu sa 7%. Brojne prireze i davanja imaju “manje važne” potrebe – osobna vozila, kozmetika, luxury – cigarete ili alkohol, pivo tako stoji oko 9 US dolara.
Vlada Norveške je u vlasništvu 50% gospodarstva, uključujući i sektor energetike, a nacionalni proizvod od 350 milijardi dolara i veliki priljev u budžet omogućava servisiranje “vlastitim novcem” sviju javnih službu, zdravstva i školstva te posebno – mirovinskog osiguranja. To je Norveškoj donijelo 1. mjesto u svijetu po indeksu kvalitete življenja, u izračun kojeg su uvrštavaju različiti pokazatelji društvenog i ekološkog standarda. Cijene su za 12 meseci spustile se za 0,3%, a stopa nezaposlenosti iznosi 1,8% radne snage.
Uspjeh koncepta “države blagostanja” počeo je šezdesetih godina prošlog stoljeća pronalaskom nafte i plina u Sjevernom moru. Norveška je postala treći izvoznik naftnih derivata, iza Arabije i Rusije, a prihodi su daleko nadmašili potrebe. Oko milijardu dolara tjedno počelo se slijevati u fisk, te kako bi ministri bili “pošteđeni iskušenja”, osnovan je (Petrolium) Naftni fond za isplatu mirovina. Kasnije je preimenovan u Mirovinski fond Global koji investira jedino u strane dionice i obveznice stoga što Vlada dozvoljava ulazak svega 4% “petro-dolara” u domaće gospodarstvo kako bi se zaštitili od “pregrijavanja” te inflacije.
S rastom cijena nafte norvežani očekuju krajem desetljeća da će vrijednost Fonda biti 410 milijardi dolara.
izvor: Blic
PS Smijem li ja kojiput načrčkati, objaviti kolumnu? unaprijed zahvaljujem
Uključite se u raspravu