Njemačka kompanija Vossloh izrazila je sumnju u regularnost natječaja za remont pruge na pravcu od Beograda prema Šidu, odnosno do granice s Hrvatskom, što ga je objavilo javno poduzeće Željeznice Srbije (ŽS). Vosslohu je problem narudžba ŽS-a prema kojoj se traži materijal za vezivanje tračnica i pragova bez vijaka. Prema ocjeni njemačke kompanije, postoji sumnja da su uvjeti natječaja unaprijed prilagođeni jedinoj tvrtki koja se može javiti na njega, a to je, prema neslužbenim informacijama, francuska kompanija Pandrol.

Širenje kolosijeka
U Vosslohu smatraju kako je poziv na natječaj “skrojen” tako da se na njega može prijaviti isključivo spomenuta francuska kompanija koja jedina proizvodi opremu za povezivanje tračnica i pragova bez uporabe vijaka za njihovo povezivanje. U povodu izraženih sumnji ŽS je izdao priopćenje u kojem se navodi kako se oprema proizvedena u Vosslohu, koja je korištena na četiri dionice duljine 100 km, nije pokazala zadovoljavajućom. Zbog slabe povezanosti tračnica s pragovima došlo je do širenja kolosijeka, što ugrožava sigurnost prometa. U Vosslohu smatraju da do problema nije došlo zbog njegovih vijaka, već slabe podloge za koju je korišteno vapno umjesto kamena eruptivnog porijekla. Ipak, posebna komisija je zaključila da se Vosslohova oprema nije pokazala zadovoljavajućom, te da ne bi omogućila kretanje vlakova brzinom od 160 kilometara na sat, pa je odlučeno da se odustane od kupnje te opreme. Vrijednost ukupnog posla, opisanog u natječaju, procjenjuje se na oko 500 tisuća eura, što za Vossloh, bez obzira što je riječ o jednoj od najvećih kompanija za proizvodnju spomenute opreme, nije zanemariv iznos. Vossloh je slične poslove obavljao za potrebe željeznica u Rumunjskoj, Grčkoj i Bugarskoj. Njemačka kompanija prigovara postavljenim uvjetima, jer je zainteresirana za sudjelovanje u rekonstrukciji srpske željezničke mreže, pa na ovaj način skreće pozornost kako ne bi, na sličan način, bila isključena iz budućih poslova. Željeznička infrastrktura u Srbiji je u teškom stanju, tako da predstoje veliki radovi na njezinu osposobljavanju za “pristojnije” brzine, koje bi bile približne europskim standardima. Prema procjenama, za obnovu željezničke infrastrukture u Srbiji bit će potrebno više od pet milijardi eura. Kako Srbija nema vlastitih sredstava za rekonstrukciju željezničke mreže, čak ni na magistralnim pravcima koji povezuju središnju Europu s Bliskim istokom, ŽS je prinuđen tražiti strane kredite. Zbog sumnji Vossloha u neugodnoj situaciji našla se i Europska investicijska banka koja se u cijelom poslu pojavljuje u ulozi kreditora. I dosad je bilo više primjera da su strane banke određivale kome će se dati posao koji kreditiraju. Tako su Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka kod izgradnje mosta na Dunavu kod Beške, koji je sastavni dio autoceste na Koridoru X, isključile srpski konzorcij predvođen poduzećem Mostogradnja, koja je izgradila najviše mostova u bivšoj SFRJ. Taj posao dobila je austrijska kompanija Alpine.

Spori vlakovi
Sada se nešto slično ponavlja s rekonstrukcijom pruga, koja se također nalazi u sastavu željezničkog Koridora X. Još u vrijeme postojanja SFRJ obavljena je rekonstrukcija južnog kolosijeka koji je osposobljen za brzine veće od 100 kilometara na sat, dok je zbog ratnih događanja sjeverni kolosijek ostao nedirnut, pa je sadašnja brzina kretanja vlakova na njemu ispod 40 kilometara na sat.Kako je riječ o magistralnom dijelu pruge koji je od velike važnosti za međunarodni željeznički promet, Željezice Srbije dobile su kredit za obnovu sjevernog kolosijeka i njegovo osposobljavanje za veće brzine prometa na tim dionicama. ŽS se odlučio na taj korak kako bi ubrzao prijevoz teretnog prometa od kojeg ostvaruje najveću dobit.