Dok američki gradovi usklađuju zelena svjetla na semaforima kako bi poboljšali protok prometa te nude mobilne aplikacije za lakši pronalazak parkirnog mjesta, mnogi europski gradovi poduzimaju potpuno suprotne mjere: stvaraju okružje koje izražava otvoreno neprijateljstvo prema automobilima.

Metode su različite, ali cilj je vrlo jasan: da korištenje automobila postane preskupo i prezahtjevo kako bi se vozači okrenuli ekološkim prijevoznim sredstvima.Gradovi poput Beča, Munchena i Kopenhagena goleme dijelove grada zatvorili su za sav promet. U Barceloni i Parizu ceste su oštećene zbog popularnih programa zajedničkih bicikala. Vozači u Londonu i Stockholmu plaćaju visoke pristojbe ako žele ući u gradsko središte. A tijekom posljednje dvije godine, desetak se njemačkih gradova pridružilo državnoj mreži “ekoloških zona”, u koje mogu ući isključivo vozila koja ispuštaju iznimno malene količine ugljičnog dioksida. Svi ovi gradovi slično razmišljaju: pozdravljaju nove trgovačke centre i stambene zgrade, ali strogo ograničavaju broj parkirnih mjesta. Parkiranje na ulici postaje stvar prošlosti. Posljednjih godina, čak i bivša automobilska središta poput Munchena razvila su se u “pješačke rajeve”, izjavio se Lee Schipper, stručnjak za održivi transport na kalifornijskom sveučilištu Stanford. “U Sjedinjenim Američkim Državama postoji tendencija da se gradovi prilagođavaju vozačima”, rekao je Peder Jensen, ravnatelj Skupine za energiju i transport pri Europskom uredu za okoliš. “Mi se ovdje okrećemo pitanju kako da gradovi ljudima postanu ugodniji za život, kako da ih razmjerno oslobodimo automobila.” Gradski ured za planiranje prometa u Zurichu radi na osmišljavanju načina kako dodatno izmučiti vozače automobila. Na gradske prometnice dodali su još semafora, koji su sada postavljeni iznimno blizu jedan drugome. Uklonjeni su pothodnici koji su ranije omogućavali slobodan protok prometa.

Jedna od novijih europskih strategija je i namjerno poskupljenje parkirnih mjesta. Novi trgovački centar u Zurichu, Sihl City, tri puta je veći od trgovačkog centra Atlantic Mall u Brooklynu, ali ima upola manje parkirnih mjesta, pa 70 posto posjetitelja onamo odlazi javnim prijevozom. Jensen nam je rekao kako njegova poslovna zgrada u Kopenhagenu ima preko 150 parkirnih mjesta za bicikle, ali samo jedno za automobil, a ono je predviđeno za osobe s invaliditetom. Dok je gradonačelnik Michael R. Bloomberg izazvao kontroverze u New Yorku time što je tek nekolicinu gradskih područja, poput Times Squarea, pretvorio u pješačke zone, mnogi euopski gradovi golema su područja potpuno zatvorili za promet. Fellman je izjavio kako se strah da će trgovinama opasti promet pokazao neutemeljenim, jer se sada pješački promet povećao između 30 i 40 posto. Urbanisti u Zurichu nastavljaju sa svojim naporima da se riješe prometa. Primjerice, skratili su trajanje zelenog svjetla i produžili crveno svjetlo na semaforima da pješaci ne čekaju na prelazak dulje od 20 sekundi.“U skladu s našom filozofijom, nikada nećemo napraviti zeleni val za automobile”, izjavio je gradski dužnosnik Pio Marzolini. “Kad sam drugdje, imam osjećaj kao da stalno čekam da prijeđem ulicu. Ne mogu se naviknuti na pomisao da sam manje važan od automobila. Naš cilj je ponovno osvojiti javni prostor u korist pješaka.”

Elisabeth Rosenthal