Preuzimanjem dviju trećina vlasništva tvrtke East Point, američki i britanski investicijski fondovi naplatili su dug od 100 milijuna eura od Zorana Drakulića, poznatog pod nadimkom “srpski kralja bakra”. Taj potez fondova izazvao je strah kod ostalih srpskih tajkuna da tim primjerom ne krenu i poslovne banke koje imaju hipoteke na njihovu imovinu.

Bez državne potpore
Prema neslužbenoj procjeni, bankama, dobavljačima i zaposlenicima biznismeni duguju gotovo tri milijarde eura. Za prekomjerno zaduživanje okrivljuju vlast koja im nije dala potporu u kriznom razdoblju premda se zna da mnogi dobivaju subvencije, a svoj novac drže u inozemstvu.Za vrijeme privatizacije velik broj njih želio je kupiti što više poduzeća tako da je i to uzrokovalo prezaduženost. Njihova računica je bila da tvrtke, koje su kupili po povoljnoj cijeni zahvaljujući naklonosti vladajućih struktura, prodaju skuplje stranim kompanijama i tako ostvare veliku dobit. Umjesto toga kupljena poduzeća postala su im “kamen oko vrata” jer nisu znali održati proizvodnju, a kupaca nije bilo. Uz to su i krediti počeli dolaziti na naplatu, a nemaju ih od kuda vraćati.Drakulićev East Point je zapao u teškoće jer se osim proizvodnjom i preradom bakra bavio s još desetak drugih djelatnosti. Najveći promašaj bila je kupnja riječne flote na Dunavu od austrijske tvrtke DDSG cargo. Drakulić je računao da će, uz potporu srpske vlade, razviti riječni promet, ali je ona izostala, tako da su njegova plovila ostala bez očekivanog posla. Od propasti se uspio spasiti zahvaljujući dobroj prodaji bakra, što je privuklo strane fondove da sa 100 milijuna eura uđu u vlasničku strukturu njegove kompanije u kojoj Drakulić sada ima manjinski udjel. Uz to, pod njihovim pritiskom morao je podijeliti East Point tako da trgovina žitaricama, proizvodnja kruha i brodarstvo više nisu povezani sa bakrom.

Kampanja protiv stranaca
Poput Drakulića i drugi srpski tajkuni, predvođeni Miroslavom Miškovićem koji ima dugove od milijardu eura, pokušali su dobiti vladinu potporu, koja nije stigla. Budući da su “naučeni” da u svojim djelatnostima imaju monopol na domaćem tržištu, biznismeni, okupljeni u svojem elitnom klubu Privrednik, započeli su kampanju protiv dolaska stranih investitora, smatrajući kako se time ugrožava tamošnje gospodarstvo. Dragoljub Vukadinović, direktor Metalca, traži da se vlast i biznismeni dogovore kako će spriječiti prodaju pojedinih tvrtki strancima. Zaigrali su na “kartu ekonomskog patriotizma”, ali u širokoj javnosti njihov iznenadni osjećaj za patriotizam izazvao je ironični podsmijeh.