Srednje djetinjstvo, koje navodno počinje u dobi od 5 ili 6 godina i traje do početka tinejdžerske dobi, nema onu neodoljivu slatkoću mlađe dječje dobi i sekundarnu spolnu turbulentnost spolnog sazrijevanja. Međutim, nova su otkrića pokazala da je srednje djetinjstvo doba značajne kognitivne kreativnosti i ambicioznosti, kad mozak višemanje dostiže odraslu veličinu i može se usmjeriti na stvaranje, organizaciju, pojačavanje i bilježenje desetaka milijardi sinaptičkih veza koje omogućuju komunikaciju moždanih stanica i pojedinih područja mozga.

Srednje je djetinjstvo razdoblje tijekom kojeg se dijelovi mozga povezani s ljudskošću konačno razvijaju – sposobnost kontrole nagona, razumnog razmišljanja, koncentracije, planiranja budućnosti. U brzom sazrijevanju mozga važnu ulogu ima endokrinološka pojava andrenarha, tijekom koje nadbubrežne žlijezde ispuštaju snažne hormone koji utječu na mozak, a ponajviše DHEA, androgen dihidroepiandrosteron. Znanstvenici adrenarhu smatraju ključnom osobitošću srednjeg djetinjstva, koja je podjednako važna kao i pubertet. Hormoni nadbubrežne žlijezde moćni su antioksidansi i zaštitnici živčanog sustava, kaže Benjamin Campbell, antropolog sa Sveučilišta u Wisconsinu, a vjerojatno igraju važnu ulogu u održavanju mladenačke živahnosti neurona. Postoje i dokazi da hormoni preusmjeruju glukozu u mozak te time potiču sazrijevanje inzule i prednjeg cingularnog korteksa, predjela mozga koji su ključni u tumačenju društvenih i emocionalnih podražaja. Mlađa djeca znaju ponešto o smrti, no tek je u srednjem djetinjstvu mozak sposoban za “upravljanje strahom” i prihvaćanje vlastite neizbježne smrtnosti. Znanstvenici koji se bave proučavanje fosilnih ostataka smatraju da je produljenje srednjeg djetinjstva relativno nova pojava. Drugi su proučavali povijesne i međukulturne stavove prema srednjem djetinjstvu te ustanovili da gotovo svaka skupina koju su ispitali prepoznaje srednje djetinjstvo kao prijelomnu razvojnu točku, kad djeca prelaze iz faze ovisnosti te počinju preuzimati vlastito mjesto u širem svijetu. Većina novih saznanja o srednjem djetinjstvu nedavno su iznesena u časopisu Human Nature. Tijekom srednjeg djetinjstva počinju rasti trajni zubi pa djeca polako uvode raznovrsniju prehranu. Za razliku od toga, rast kostura usporava se. “U odrasloj smo dobi spolno i koštano razvijeni”, ističe Jennifer Thompson sa Sveučilišta u Nevadi. “Djevojčice većinom dobivaju prvu mjesečnicu u dobi od 11 ili 12 godina, no zdjelica im raste sve do osamnaeste.”

Razdoblje ljudske malodobnosti od 18 godina znatno je veće nego u drugih čovjekolikih majmuna, kaže Thompson. Čimpanze su, naprimjer, u potpunosti formirane do 12. godine života. U suradnji s kolegom Andrewom Nelsonom sa Sveučilišta u zapadnom Ontariju, Thompson je analizirala fosilne ostatke ranih hominida te zaključila da je njihov uzorak rasta bio sličan rastu čimpanza. Neandertalcima je život bio kratak i okrutan, kaže Thompson, a njihovi su potomci morali brzo odrasti. Naš ekstremni oblik razvodnjenog djetinjstva pojavio se tek s modernim Homo sapiensom prije otprilike 150.000 godina, dodaje, kad su odrasli već živjeli dovoljno dugo da na potomke ne moraju vršiti pritisak da se razmnožavaju. U skladu s time rasla su i očekivanja roditelja. “Djeca danas nešto mogu raditi”, kaže Campbell. “Imaju ekonomsku vrijednost.” Karen Kramer i Russell Greaves sa Sveučilišta Harvard usporedili su prosječan broj sati koje djevojčice u 16 različitih kultura svakodnevno provedu u “održavanju egzistencije” osim brige za djecu. Djevojčice iz stočarske kulture Ariaal sa sjevera Kenije najnapornije rade te ulažu čak 9,6 sati rada dnevno. Djevojčice koje su rođene u poljoprivrednoj kulturi u Nepalu rade 7,5 sati dnevno. S krmiteljskim zajednicama situacija je drukčija. U etničkoj skupini Pumé iz Venezuele djevojčice predadolescentske dobi hranu prikupljaju manje od jednog sata dnevno, značajno manje od svoje braće. “Djevojčice iz skupine Pumé vrijeme provode u druženju”, kaže Kramer. Međutim, u većini se kultura ulazak u srednje djetinjstvo bilježi novim odgovornostima, poput brige o vrtu ili kuhanjem.

Natalie Angier