Golema količina djelomično razvodnjene nafte koja se očigledno širi Meksičkim zaljevom predstavlja prijetnju podvodnim koraljnim grebenima koje znanstvenici tek počinju proučavati.

Posljednje skupine istraživača koje su otkrile te izljeve promatrale su jedan koji se širi otprilike 35 kilometara na sjeveroistok iz smjera izljeva British Petroleum, pokraj barem dva velika podvodna grebena, uključujući i jedan koji je otkriven tek prošle jeseni. Preliminarne fotografije izljeva pokazuju kako neki slojevi dotiču čak i morsko dno. Znanstvenici još nisu potpuno sigurni kakav će biti učinak na koralje, no pripremaju se za katastrofu. “Najgori mogući scenarij predviđa zagađenje koralja naftom”, izjavio je Erik Cordes, morski biolog na sveučilištu Temple u Pennsylvaniji. “To bi ih doslovno ugušilo.” Sastav i način širenja ovih izljeva i dalje su obavijeni velom tajne, a nekoliko vladinih istraživačkih plovila ih vrlo agresivno slijedi. Znanstvenici vjeruju da se izljevi ne sastoje od čiste nafte, već pare naftnih kapi, prirodnog plina i kemijskog raspršivača Corexit jer se 795.000 litara te kemikalije umiješalo u izljev nafte koji šiklja s morskog dna. Ta naftna para mogla bi se pokazati kao iznimno otrovna za koraljne grebene. Kako ulje, tako i raspršivač, koji po kemijskom sastavu nalikuje sredstvu za pranje posuđa, onemogućuju širenje i množenje koralja. A ti učinci uvišestručuju se kad se navedene tvari pomiješaju. Međutim, studije učinaka nafte i kemikalija na koralje ograničene su na plitkovodne vrste. U biti nije izvršeno nijedno istraživanje na njihovim spororastućim dubokovodnim rođacima. Tako je izljev BPa nagnao znanstvenike da se odvaže na intenzivni tečaj o međudjelovanju podmorske biologije s ovim toksinima. “Svi nešto škrabaju”, kaže Steve W. Ross, morski biolog na sveučilištu Sjeverne Karoline u Wilmingtonu i stručnjak za dubokovodne koralje.

“Treba napraviti podosta procjena.” No neki smatraju da su studije učinka nafte i raspršivača trebale biti odavno izvedene s obzirom na rastući broj bušotina u zaljevu. “Neka od ovih istraživanja predložena su prije nekoliko godina, no nitko ih nije želio financirati”, nastavlja Ross. “A sada plaćamo cijenu toga.” Izljev BPa podudario se s plodnim razdobljem dubokooceanskog istraživanja Meksičkog zaljeva, rezultat kojega je niz otkrića diljem sjevernog dijela zaljeva, između ostalog i otkriće raširenih podvodnih grebena većih čak i od 90 metara. Utvrđivanje novih vrsta postalo je svakodnevno. I premda su ta otkrića brojna, malo toga se čini u vezi s očuvanjem morskog života. Izjava o učinku na okoliš koji je 2007. godine priredila Služba za upravljanje mineralima zaključuje da bušotine ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju podvodnim grebenima. Taj dokument od tisuću stranica samo u prolazu spominje mogućnost da nafta puštena pod visokim pritiskom formira pomorske izljeve uantoč studijama koje ukazuju na visoku vjerojatnost takvog događaja. Navedeno istraživanje nije ni istražilo učinke primjene raspršivača na velikim dubinama. Podvodni grebeni imaju vlastitu, osobitu biologiju – proizvodnja energije im ne ovisi o fotosintezi, a hranu uzimaju iz vode – pa stoga ne možemo sa sigurnošću utvrditi njihovu osjetljivost na zagađivače. “Nadam se najboljem i plašim se najgoreg”, priznaje Cordes.

John Collins Rudolf