Globalna recesija pogodila je Afriku sa zakašnjenjem. Tamošnje banke i burze bile su izolirane od globalnog tržišta zbog čega nisu pretrpjele šokove.

Strane investicije stizale su redovno. Države bogate naftom, poput Angole, nastavile su rasti. Međutim, smanjena potražnja za proizvodima iz Afrike, posebice prošle godine, te smanjenje ulaganja rizičnih fondova, sada pogađaju Afriku svom snagom nakon dugog razdoblja bezbrižnosti. Zemlje južno od Sahare prošle su godine digle svoje ekonomije za samo dva posto, a u mnogima su prihodi pali, a nezaposlenost porasla. Time potaknut, čelnik Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) Dominique Strauss-Kahn bio je prisiljen promijeniti svoje stavove prema tom kontinentu. Nanizao je pohvale Središnjoj afričkoj banci. Izjavio je da su afričke ekonomije dinamičnije od azijskih. A poenta je, kaže on, da se Afrika oporavlja od globalne krize brže nego što je bilo predviđano. Prema podacima MMF-a supsaharske zemlje ove će godine porasti 4,5 posto, no da bi se to i ostvarilo bit će potrebno mnogo truda. MMF zbog toga planira pomoći osnivanjem Zelenog fonda koji bi do 2020. godine trebao osigurati 100 milijardi dolara za razvoj zelenih tehnologija čime bi se smanjila ovisnost o nafti, ali i pomoglo okolišu. No, pitanje je tko će dati te milijarde: MMF ili bogate zapadne zemlje.
(Economist.com)