Čini se da je Međunarodni monetarni fond uvelike svjestan kako je u prošlosti dijelio loše savjete državama u problemima pa im sada ne nudi dovoljno smjernica.

Zajmodavac sa sjedištem u Washingtonu bori se s najgorom financijskom krizom u svojoj 54-ogodišnjoj povijesti pomoću kredita vrijednih više od 55 milijardi dolara namijenjenih državama od Pakistana do Srbije. Dok se fond priprema pružiti još više kredita, suzdržava se od svoje prakse, koja je prije jednog desetljeća s lošim rezultatima provedena u Azij, a u sklopu koje se od vlada u zamjenu za pomoć zahtijeva restrukturiranje njihovih ekonomskih sustava. Rizik je u tome da bez oštrijih uvjeta za kredite zajmoprimci neće provesti reforme svojih neuspješnih ekonomija, što će investitore prinuditi na uvođenje čvršćih pravila i odgoditi oporavak. Među ekonomijama, čija bi tržišta mogla biti najranjivija, nalaze se države u Istočnoj Europi poput Litve i Mađarske, tvrde Brown Brothers Harriman & Co. i Royal Bank of Scotland Group. “Klatno je možda otišlo predaleko”, kaže Claudio Loser, bivši direktor MMF-ova odjela za zapadnu hemisferu, koji je sada suradnik u analitičkom centru Inter-American Dialogue iz Washingtona. “Postojao je snažan dojam da je MMF nekada previše tražio od zemalja. Sada postoji velika opasnost da se odmaknuo predaleko u smjeru ne postavljanja dovoljno uvjeta”, kaže Loser.