EN DE

Mladi Tajlanđani gube zanimanje za uzgoj riže

Autor: The New York Times
17. lipanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Sijanje riže u Baan Khlong Khoou

BAAN KHLONG KHOO, Tajland – Iako 18 godina živi preko puta ceste od polja riže, Malinee Khammon u životu nije posadila niti jednu mladicu. Ova kći poljoprivrednika koja trenutno pohađa završni razred srednje škole kaže kako je postala spretna u izbjegavanju očajničkih molbi roditelja da im pomogne na obiteljskom gospodarstvu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Vruće je i iscrpljujuće, a to mi se ne sviđa”, nedavno nam je rekla Malinee Khammon. “Radije sam u kući.” Ovim mukotrpnim poslom u blatu na Tajlandu su se dugo bavili mladi ljudi koji imaju snage za višesatni rad na užarenom suncu i presađivanje redova biljaka riže, mladicu po mladicu. No u suvremenom Tajlandu uzgojem riže sve se više bave stari jer mladi sve dulje ostaju u školi, a i golema metropola Bangkok mami najbolje i najpametnije đake prema poslu u klimatiziranim uredima. “Sve što rade rukama jest tipkanje po mobitelu”, kaže Sudarat Khammon, koji je u dobi od 33 godine najmlađi poljoprivrednik u Baan Khlong Khoou, seocetu u blizini tajlandskog grada Phitsanuloka. Malinee kaže kako joj je san postati učiteljica, a njezini prijatelji u školi žele biti liječnici, farmaceuti i inženjeri. Samo 12 posto tajlandskih poljoprivrednika danas čine mlađi od 25 godina, što je, prema državnoj statistici pad od 35 posto u odnosu na 1985., a prosječna dob im je 2010. skočila na 42 godine sa 31 1985. Odmak od polja riže nije tako iznenađujući. Kao i ostali azijski proizvođači riže, i Tajland slijedi već dobro poznati obrazac industrijalizacije. No ova je tranzicija na Tajlandu izrazito nabijena, jer je ondje uzgoj riže, pogotovo nagrađivane vrste “jasmin”, isprepleten s identitetom cijelog naroda i njegovog opstanka. Prema podacima američkog ministarstva poljoprivrede, Tajland je od 1983. godine vodeći svjetski izvoznik riže, pa se vrijednost izvoza riže prošle godine popela na čak 6 milijardi dolara.

BAAN KHLONG KHOO, Tajland – Iako 18 godina živi preko puta ceste od polja riže, Malinee Khammon u životu nije posadila niti jednu mladicu. Ova kći poljoprivrednika koja trenutno pohađa završni razred srednje škole kaže kako je postala spretna u izbjegavanju očajničkih molbi roditelja da im pomogne na obiteljskom gospodarstvu.

“Vruće je i iscrpljujuće, a to mi se ne sviđa”, nedavno nam je rekla Malinee Khammon. “Radije sam u kući.” Ovim mukotrpnim poslom u blatu na Tajlandu su se dugo bavili mladi ljudi koji imaju snage za višesatni rad na užarenom suncu i presađivanje redova biljaka riže, mladicu po mladicu. No u suvremenom Tajlandu uzgojem riže sve se više bave stari jer mladi sve dulje ostaju u školi, a i golema metropola Bangkok mami najbolje i najpametnije đake prema poslu u klimatiziranim uredima. “Sve što rade rukama jest tipkanje po mobitelu”, kaže Sudarat Khammon, koji je u dobi od 33 godine najmlađi poljoprivrednik u Baan Khlong Khoou, seocetu u blizini tajlandskog grada Phitsanuloka. Malinee kaže kako joj je san postati učiteljica, a njezini prijatelji u školi žele biti liječnici, farmaceuti i inženjeri. Samo 12 posto tajlandskih poljoprivrednika danas čine mlađi od 25 godina, što je, prema državnoj statistici pad od 35 posto u odnosu na 1985., a prosječna dob im je 2010. skočila na 42 godine sa 31 1985. Odmak od polja riže nije tako iznenađujući. Kao i ostali azijski proizvođači riže, i Tajland slijedi već dobro poznati obrazac industrijalizacije. No ova je tranzicija na Tajlandu izrazito nabijena, jer je ondje uzgoj riže, pogotovo nagrađivane vrste “jasmin”, isprepleten s identitetom cijelog naroda i njegovog opstanka. Prema podacima američkog ministarstva poljoprivrede, Tajland je od 1983. godine vodeći svjetski izvoznik riže, pa se vrijednost izvoza riže prošle godine popela na čak 6 milijardi dolara.

Stručnjaci strahuju da će dugoročno, kako starija generacija poljoprivrednika bude odumirala, Tajland imati problema u vezi pronalaska ljudi koji će obrađivati njegovih 13 milijun hektara rižinih polja. Jedan razlog zašto mladi okreću leđa poljodjelstvu je univerzalan — uvjerenje kako je život u gradovima lakši i uzbudljiviji. No neki su drugi razlozi specifični za Tajland. Za razliku od drugih krajeva svijeta, u kojima se slika poljoprivrednika povezuje s mislima o samodostatonosti, snazi i nostalgiji za seoskim životom, na Tajlandu poljoprivrednike smatraju “jadnima, glupima, siromašnima i bolesnima”, kaže Iam Thongdee, stručnjak za kulturu uzgoja riže. “Poljoprivrednici sami kažu da će se reinkarnirati i deset puta ako treba, ali nikada više u poljoprivrednika.” Televizijske emisije redovito prikazuju poljoprivrednike kao utjelovljenje neuglađenosti. A njihova koža, tamna od izlaganja suncu, postala je oznaka nižeg društvenog statusa u zemlji toliko opsjednutom svijetlom puti da su televizijski programi i ženski časopisi krcati reklamama za kreme koje posvjetljuju put. No tu su i gospodarski uzroci. Općenito su poljoprivrednici sve zaduženiji. Opadanje broja uzgajivača riže “prilično je raširen fenomen diljem Azije”, kaže Robert Zeigler, izvršni direktor Međunarodnog instituta za istraživanje riže na Filipinima.

Binh Nguyen Ngoc, profesor azijske kulture i lingvistike na Državnom sveučilištu Hanoi kaže da mladi u Vijetnamu, također jednom od vodećih izvoznika riže, bježe od poljoprivrede. “Svi znaju da poljoprivrednici najmarljivije rade za najmanje novca”, objašnjava. Zeigler kaže kako očekuje da će daljnje smanjenje uzgajivača riže kratkoročno prouzročiti “stres”, ali da je manjak radne snage obično i katalizator za korištenje učinkovitijih strojeva, poput onih koji presađuju rižu. “Nalazimo se na početku značajne revolucije u pogledu mehanizacije u Aziji”, kaže. “Zapanjilo me kad sam te uređaje vidio u Indiji i na nekim drugim mjestima za koje biste pomislili da imaju viška radne snage.” Boonmee Khammon (41), otac mlade Malinee, s gorčinom progovara o tome kako mu obje kćeri odbijaju pomoći u obrađivanju polja riže. “One žive u vlastitom svijetu”, žali se.

Thomas Fuller

Autor: The New York Times
17. lipanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close