Strane kompanije potvrdile su da je u aleksinačkom bazenu pronađeno bogato nalazište uljnih škriljaca iz kojih se može proizvesti nafta vrijedna 60 milijardi dolara i da se preradom u derivate ta brojka može utrostručiti. Srpska vlada odmah je odlučila da će na proljeće objaviti natječaj kojim će pozvati zainteresirane kompanije da ponude uvjete pod kojima bi sudjelovale u eksploataciji nalazišta. Najbogatije se nalazi u okolici Aleksinca, u kojem je 1989. zatvoren rudnik ugljena nakon teške nesreće u kojoj je živote izgubilo 90 rudara. Procjenjuje se da je u aleksinačkom bazenu 2,1 milijarda tona uljnih škriljevaca iz kojih je moguće dobiti oko 200 milijuna tona nafte.

Vojin Čokorila, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, kaže da će se proizvodnja nafte iz uljnih škriljevaca udeseterostručiti do 2030. To znači da će rezerve uljnih škriljevaca postati ozbiljan energetski resurs. Srbija raspolaže infrastrukturom i resursima, ali joj nedostaju sredstva i tehnologija za preradu škriljevaca. Prema službenim informacijama iz srpskog ministarstva rudarstva, pet stranih kompanija već je poslalo pisma namjere u kojima pokazuju spremnost da sudjeluju u eksploataciji uljnih škriljaca, odnosno gradnji kapaciteta za njihovu preradu u naftu. Pisma su poslala investicijski fondovi Hathor i Zao Star, estonske kompanije Eesti Energia i VKG te srpski NIS. Zbog tolikog zanimanja neki su mediji objavili da se kompanije tuku za unosan posao. Srpska vlada nije spremni posao u cjelini prepusti strancima, nego bi radije da neka domaća tvrtka sklopi strateško partnerstvo s inozemnom kompanijom. Nađu li partnera, spremnog uložiti najmanje milijardu eura, koliko se procjenjuje da je potrebno za eksploataciju uljnih škriljaca, proizvodnja nafte mogla bi početi 2017., kaže Zlatko Dragosavljević, državni tajnik u ministarstvu rudarstva. Stručnjaci Zao Stara tvrde da je eksploatacija uljnih škriljevaca isplativa već kod cijene nafte od 60 dolara za barel. Stručna javnost upozorava pak da je riječ o tehnološki vrlo prljavoj eksploataciji koja može ugroziti okoliš u velikom dijelu Srbije, poznatog po bogatoj poljoprivrednoj proizvodnji. Na kraju bi cijena eksploatacije škriljaca mogla biti “mač s dvije oštrice”, upozoravaju.

Aduti

Predizborna otkrića
Odavno je poznato da u Srbiji postoje bogata nalazišta uljnih škriljevaca, ali su se informacije o tome u pravilu pojavljivale svaki put kad bi se zemlja našla u golemim financijskim poteškoćama. Tako je, na primjer, vijest o nalazištima škriljevaca lansirana prije raspada SFRJ, dok je uoči uvođenja sankcija Slobodan Milošević u Vojvodini otkrio bogate izvore iz kojih do danas nije potekla nijedna kap nafte. Zbog toga se informacija o nakani vlade da krene u eksploataciju uljnih škriljaca u širokoj javnosti različito doživljava. Jedni je vide kao predizborni adut vladajuće koalicije, dok drugi strahuju da će se nalazišta dati u bescjenje, poput svojedobno srpske naftne industrije, kako bi se ublažile gospodarske teškoće.