Kada se kineski predsjednik Hu Jintao, ruski predsjednik Dmitri Medvjedev i indijski predsjednik Manmohan Singh ovog tjedna u Brazilu sastanu sa svojim brazilskim kolegom Luizom Inácio Lula da Silvom na drugom “summitu BRIC-a”, morat će se pozabaviti s nekoliko važnih stvari.

Tu je veličina Brazila, zatim inflacija koja raste u Brazilu, Kini i Indiji, dok se u Rusiji povećava po dvoznamenkastim stopama i tu je jačanje njihovih valuta. Na prošlogodišnjem sastanku čelnika BRIC-a govorilo se o “pravednijem svjetskom ekonomskom poretku”, a grupa je jasno izrazila negodovanje ulogom dolara kao svjetske rezervne valute. Medvjedev je te teme ponovno naglasio uoči ovog “summita”, rekavši da zemlje BRIC-a moraju podijeliti “informacije vezane uz potencijalne špekulatnive napade” na njihove valute. No godinu dana poslije taj je prijedlog pun ironije. Brazil, s najboljom monetarnom politikom među zemljama BRIC-a, prošle je godine uveo porez na dotok kapitala kako bi ublažio aprecijaciju svoje valute. Rusija je najavila slične mjere kako bi ublažila rast rublja iako je to zauzdalo inflaciju na domaćem tržištu. Kina se u međuvremenu našla na udaru zahtjeva da dopusti jačanje svoje valute. Čak je i indijski devizni tečaj u posljednjih šest mjeseci porastao osam posto. Ako ništa drugo, zemlje BRIC-a više pate od utjecaja špekulacija nego od napada. To ponovno ilustrira glavne probleme BRIC-a, akronima kojega je skovao Goldman Sachs. BRIC tako nema, primjerice, tajništvo za razliku od grupe koju čine Indija, Južnoafrička Republika i Brazil, koja se također ovog tjedna sastaje u Brazilu i okuplja najveće demokracije u zemljama u razvoju. Zemlje BRIC-a se također češće natječu nego što dijele zajedničke interese. Sve one žele veću zastupljenost u tijelima poput Međunarodnoga monetarnog fonda, no čini se da idu glavom kroza zid. Uistinu, ovotjedni bilateralni sastanci mogli bi se pokazati unosniji od samoga BRIC-ova “summita”. Indija ima najniži utjecaj u Latinskoj Americi. Trgovinska razmjena je skromna iako su indijske kompanije poduzele važne investicije u razvoj softvera, brazilsku farmaceutsku industriju i prirodne izvore. Rusija je veći igrač, i to ne samo kada je riječ o venezuelskoj nafti. Argentina, koja traži da Rusija podrži njezino potraživanje Falklanda u UN-u, podržava Rusiju u njezinu pokušaju da postane članica Svjetske trgovinske organizacije. A tu je i Kina. Njezina naftna tvrtka CNOOC platila je 3,1 milijardu dolara za 50 posto udjela u argentinskom Bridasu, a to je ulaganje opisala kao most za Latinsku Ameriku. Nakon Brazila Hu ide u Venezuelu kako bi sklopio naftni sporazum. I što je najvažnije, kineska je trgovina od 2000. do 2008. porasla sa 10 na 100 milijardi dolara, što je velikom dijelu Latinske Amerike pomoglo da preživi ekonomsku krizu.