Lanjskim izvozom 63.300 tona Srbija je zadržala vodeću poziciju poziciju u svijetu u izvozu malina. Izvozom malina ostvaren je prihod od 200 milijuna dolara, odnosno 3154 dolara za tonu. Iako je lani izvoz bio veći od onoga u 2008. godini, kada je iznosio 54.900 tona, ostvaren prihod je manji 3,6 milijuna dolara.

Neiskorišteni kapaciteti
Najveći konkurent proizvođačima malina u Srbiji je Čile, ali Srbija prednjači s kvalitetom tako da na svjetskom tržištu postiže bolju cijenu za osam dolara po toni. Prema procjenama stručnjaka srbijanski prozvođači će i u 2010. godini zadržati najbolju kvalitetu malina, što će im omogućiti da postignu za 10 do 20 posto bolju cijenu od one proizvedene u Čileu. Izvoz 2009. veći je od prethodne godine, jer je uz urod iz te godine prodana i zaliha iz 2008. godine. Najveći uvoznik srbijanskih malina je Njemačka, koja je najveći potrošač toga voća (793 grama po stanovniku). Njemačka godišnje uvozi 60 tisuća tona malina, što je gotovo ravno godišnje proizvodnje toga voća u Srbiji. Iako je najveći izvoznik malina Srbija također uvozi to voće, ali uglavnom za preradu ili reizvoz. Lani je je uvezeno 890 tona malina, iz Bugarske, Čilea, Crne Gore i BiH. U srbijanskom izvozu voća, povrća i prehrambenih proizvoda najzastupljeniji su, pored maline, još šećer i kukuruz. Srbijanska poljoprivreda je lani zabilježila suficit veći od 700 milijuna dolara u robnoj razmjeni sa svijetom. To je za 200 milijuna dolara više u usporedbi s 2008. godinom. U Ministarstvu poljoprivrede smatraju kako poljoprivredna djelatnost može godišnje ostvarivati dvostruko veći suficit. S time se slažu i poljoprivredne stručnjaci, ali smatraju kako je, da bi se to postiglo, potrebno više ulagati u poljoprivrednu djelatnost. Vlada individualna gazdinstva stimulira sa 100 eura po hektaru, što se smatra nedovoljnim poticajem za ostvarivanje veće proizvodnje, tim prije što su troškovi povećani.

Niske otkupne cijene
Da bi se izvoz povećao u Ministarstvu ekonomije smatraju kako je potrebno povećati ponudu prerađenih proizvoda, gotovih prehrambenih proizvoda, upakaranih prema zahtjevu inozemnoga tržišta, odnosno u manjoj ambalaži. Prema kazivanju Igora Brkanovića, pomoćnika ministra ekonomije, neophdno je da država pomogne u uvođenju standrda bez kojega se ne može računati na značajniji izvoz na tržište EU. Za to je potrebno udružiti poljoprivrednike u klastere, jer zajednički mogu polučiti bolje izvozne rezultate.Iako Srbija jedino izvozom voća i povrća ima suficit u robnoj razmjeni sa svijetom, zbog niskih otkupnih cijena među poljoprivrednicima pada interes za njihovu proizvodnju.

Prilika

Suficit u poljoprivredi
Zahvaljujući izvozu, žitarica, voća, povrća i prehrambenih proizvoda Srbija je u prva dva ovogodišnja mjeseca ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa državama Cefta sporazuma od 135 milijuna dolara. Jedino ima defcit u razmjeni s Hrvatskom, koji iznosi 82,6 milijuna dolara, ali je i on osjetno smanjen, jer samo prije godinu dana iznosio 300 milijuna dolara.