OSIJEK – Predstavnici litavske tvrtke ARVI, jedne od najvećih u Europi za agrodistribuciju i agroproizvodnju, jučer su se sastali s čelnicima Grada i Osječko-baranjske županije, te potvrdili dogovor da će u proljeće iduće godine na području Slobodne zone Osijek započeti gradnju pogona za proizvodnju i preradu mineralnih gnojiva, prvoga inozemnog pogona te vrste u Hrvatskoj.
Kako je istaknuo Vidmantas Kučinskas, predsjednik Uprave i vlasnik ARVI grupe, svemu je prethodilo godinu i pol dana intenzivnih pregovora, a u cijeli projekt uložit će više od 100 milijuna kuna.
Jučer je potpisan i ugovor s osječkom tvrtkom Sirah, koja će do jeseni napraviti projekt pogona.

Rutinsko odobrenje
“Već je potpisano pismo namjere između svih uključenih strana, a do 15. travnja bit će završena Studija utjecaja na okoliš, te predana resornom ministarstvu, koje se o njoj treba izjasniti do 1. rujna. Paralelno, Sirah će izraditi projekt, slijede ishođenje građevinske i lokacijske dozvole te pripremni radovi, a očekujemo da ćemo gradnju početi u proljeće iduće godine. Vjerujemo da će ovaj pogon, koji će zapošljavati 50-ak radnika, proraditi u ljeto 2008. godine”, kazao je Stevan Radovačević, direktor Slobodne zone. Siniša Guštin, direktor ARVI Hrvatska, naglasio je kako je “odobrenje Studije stvar rutine jer identičan pogon već postoji u Litvi”. “Nedavno smo pobijedili na natječaju za privatizaciju Azotare Pančevo u Srbiji tako da će se bazična kemijska proizvodnja gnojiva odvijati u njoj i u drugim zemljama. Ovaj pogon u Osijeku zapravo je sofisticirani oblik mješaonice, baziran na američkoj tehnologiji, u koji ćemo gnojivo dovoziti na doradu. To je zatvoreni proces, u kojemu nema nikakvog otpada, niti onečišćenja vode ili zraka”, objasnio je Guštin. Službeni naziv projekta je “Tvornica za proizvodnju MPK gnojiva”, a time se sada u Hrvatskoj bavi samo Petrokemija. No vlasnik ARVI-ja Kučinskas ne smatra ih izravnom konkurencijom jer “razvoj agrara podrazumijeva sve veću proizvodnju mineralnih gnojiva pa na tržištu ima mjesta za sve”.

Niže cijene
“Ne možemo tvrditi da ćemo biti jeftiniji od Petrokemije, ali ovo će svakako utjecati na smanjenje cijene gnojiva. Planiramo proizvoditi 120-130 tisuća tona mineralnog gnojiva godišnje, te biti proizvodno-distributivni centar ne samo za Hrvatsku, već i za cijelu jugoistočnu Europu”, najavio je Vidmantas Kučinskas. Dodao je kako projekt namjeravaju realizirati po načelu “radi-gradi”, što su već primijenili nedavno u Litvi. Naime, što prije namjeravaju krenuti u gradnju skladišnih kapaciteta u Slobodnoj zoni, gdje bi se brodovima dovozilo gnojiv i prije početka gradnje samog pogona. Apsolutnu potporu uime lokalne samouprave obećao im je pak Branimir Glavaš kao predsjednik Gradskog vijeća. “Obećavam vam da nećete nailaziti ni na kakve birokratske prepreke. Ova kapitalna investicija iznimno je značajna za našu regiju, a smatramo je samo uvodom u buduću planiranu gradnju tvornice za proizvodnju biodizela”, rekao je Glavaš.