EN DE

Kuvajt će naftne rezerve pohranjivati u inozemstvu

Autor: Poslovni.hr
06. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

U slučaju eskalacije sukoba Zapada s Iranom Kuvajt ne bi mogao izvoziti naftu

Rastuće tenzije između Irana i Zapada natjerale su Kuvajt da ozbiljno razmotri plan za stvaranje velikih zaliha nafte u inozemstvu radi sigurnijeg izvoza. Taj teritorijom malen i naftom bogat emirat sada izvozi oko 1,7 milijuna barela nafte dnevno i sve isporuke obavlja tankerima kroz Hormuški tjesnac i praktično nema drugog načina da osigura izvoz osnovne energetske sirovine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Taj tjesnac je, inače, relativno uski pojas Indijskog oceana između Omanskog zaljeva na jugoistoku i Perzijskog zaljeva na jugozapadu. Sjeverna obala tjesnaca pripada Iranu, a južna Ujedinjenim Arapskim Emiratima te Omanu (eksklava Musandam). Ako bi izbio ratni sukob između Irana i SAD-a, što analitičari ne isključuju, Teheran je najavio potpunu blokadu prolaza brodova kroz Hormuški tjesnac, čime bi se u potpunosti onemogućio i izvoz nafte iz Kuvajta. Kuvajt, sedmi po količini izvoznik nafte u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), već je najavio da najozbiljnije razmatra opciju izgradnje većih rafinerijskih kapaciteta za preradu nafte u drugim zemljama kako bi premostio probleme koji bi nastali zbog moguće blokade plovnog puta kroz Hormuški tjesnac. Tijekom travnja ove godine Vijetnam je potpisao ugovor s Kuvajtom i grupom japanskih kompanija o izgradnji rafinerija u vrijednosti oko šest milijardi dolara. Zainteresiranost za izgradnju rafinerijskih kapaciteta Kuvajt je iskazao i u kontaktima s partnerima iz Kine. Postoji mogućnost da se takvi objekti izgrade na jugu najmnogoljudnije zemlje svijeta, uz sudjelovanje domaćeg petrokemijskog giganta Sinopeca, kao i poznatih međunarodnih naftnih kompanija Royal Dutch Shell i Dow Chemical. U tijeku je izrada studije izvodljivosti za gradnju rafinerijskih kapaciteta, potvrdili su kuvajtski dužnosnici. Kuvajt je već zaključio i ugovor s Južnom Korejom o stvaranju zajedničkih zaliha nafte u toj zemlji koja, kao i niz drugih azijskih država s ekonomijama u naglom rastu, u potpunosti zavisi od uvozne osnovne energetske sirovine. Kina, čija privreda već godinama raste po dvocifrenoj stopi, najavljuje da će do kraja ove godine stvoriti strateške naftne rezerve od sto milijuna barela, što također povećava manevarske mogućnosti Kuvajta, tvrde analitičari. Glavni izvršni direktor državne Kuvajtske naftne korporacije Saad al-Shuwaib je u lipnju izjavio da njegova zemlja i drugi izvoznici nafte iz regije Zaljeva izrađuju plan alternativnog izvoza nafte u slučaju izbijanja ratnog sukoba u tom području.
(Agencije)

Rastuće tenzije između Irana i Zapada natjerale su Kuvajt da ozbiljno razmotri plan za stvaranje velikih zaliha nafte u inozemstvu radi sigurnijeg izvoza. Taj teritorijom malen i naftom bogat emirat sada izvozi oko 1,7 milijuna barela nafte dnevno i sve isporuke obavlja tankerima kroz Hormuški tjesnac i praktično nema drugog načina da osigura izvoz osnovne energetske sirovine.

Taj tjesnac je, inače, relativno uski pojas Indijskog oceana između Omanskog zaljeva na jugoistoku i Perzijskog zaljeva na jugozapadu. Sjeverna obala tjesnaca pripada Iranu, a južna Ujedinjenim Arapskim Emiratima te Omanu (eksklava Musandam). Ako bi izbio ratni sukob između Irana i SAD-a, što analitičari ne isključuju, Teheran je najavio potpunu blokadu prolaza brodova kroz Hormuški tjesnac, čime bi se u potpunosti onemogućio i izvoz nafte iz Kuvajta. Kuvajt, sedmi po količini izvoznik nafte u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), već je najavio da najozbiljnije razmatra opciju izgradnje većih rafinerijskih kapaciteta za preradu nafte u drugim zemljama kako bi premostio probleme koji bi nastali zbog moguće blokade plovnog puta kroz Hormuški tjesnac. Tijekom travnja ove godine Vijetnam je potpisao ugovor s Kuvajtom i grupom japanskih kompanija o izgradnji rafinerija u vrijednosti oko šest milijardi dolara. Zainteresiranost za izgradnju rafinerijskih kapaciteta Kuvajt je iskazao i u kontaktima s partnerima iz Kine. Postoji mogućnost da se takvi objekti izgrade na jugu najmnogoljudnije zemlje svijeta, uz sudjelovanje domaćeg petrokemijskog giganta Sinopeca, kao i poznatih međunarodnih naftnih kompanija Royal Dutch Shell i Dow Chemical. U tijeku je izrada studije izvodljivosti za gradnju rafinerijskih kapaciteta, potvrdili su kuvajtski dužnosnici. Kuvajt je već zaključio i ugovor s Južnom Korejom o stvaranju zajedničkih zaliha nafte u toj zemlji koja, kao i niz drugih azijskih država s ekonomijama u naglom rastu, u potpunosti zavisi od uvozne osnovne energetske sirovine. Kina, čija privreda već godinama raste po dvocifrenoj stopi, najavljuje da će do kraja ove godine stvoriti strateške naftne rezerve od sto milijuna barela, što također povećava manevarske mogućnosti Kuvajta, tvrde analitičari. Glavni izvršni direktor državne Kuvajtske naftne korporacije Saad al-Shuwaib je u lipnju izjavio da njegova zemlja i drugi izvoznici nafte iz regije Zaljeva izrađuju plan alternativnog izvoza nafte u slučaju izbijanja ratnog sukoba u tom području.
(Agencije)

Autor: Poslovni.hr
06. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close