Uz prethodnu vladinu dozvolu, Agencija za privatizaciju objavila je natječaj o prodaji 51 posto kapitala Jat airwaysa. To je prvo javno poduzeće od državnog značenja za prodaju kojega je vlada dala zeleno svjetlo. U stručnim krugovima se procjenjuje da je to učinjeno sa zakašnjenjem i u najnepovoljnije vrijeme, jer je interes za Jat splasnuo nakon što je zbog osjetnog povećanja cijena goriva više aviokompanija zapalo u veliku financijsku krizu. Slično proživljava i Jat, koji pored rekordnog prijevoza putnika ima gubitke, jer su troškovi za kupnju goriva povećani za 20 milijuna eura. Iako je početkom godine bilo više zainteresiranih kompanija za kupnju srbijanskog avioprijevoznika zasad se na natječaj ne javlja nijedan zainteresiran kupac. Iz ruskog Aeroflota, koji je svojedobno pokazivao najveći interes i nudio najpovoljnije uvjete, stigle su negativne poruke, ali definitivna odluka još nije donesena.

Po svemu sudeći, prevagu nad ekonomoskim razlozima imat će politički. Kako je Aeroflot državna kompanija, odluka o eventualnoj kupnji Jata donijet će Kremlj, nakon što procjeni da li time Moskva povećava svoju nazočnost u Srbiji. S druge strane, iz EU-a je stigla poruka prema kojoj se srbijanskoj vladi savjetuje prodaja Jata nekoj od europskih aviokompanija, s objašnjenjem kako Aeroflot ne može kupnjom Jata, steći prednosti koje prozilaze iz Sporazuma o liberalizaciji europskog zračnog prometa, jer Rusija, za razliku od Srbije, nije potpisnica tog dokumenta. U srbijanskom parlamentu oteže se ratifikacija tog sporazuma sve dok se ne nađe kupac za Jat, jer se domaća kompanija održava zahvaljujući monopolističkom položaju tako što se svakoj inozemnoj kompaniji odobrava otvaranje linije iz Beograda na temelju reciprociteta. Primjena sporazuma o otvorenom europskom nebu omogućila bi dolazak tzv. low cost kompanija koje žele putnici u Srbiji zbog znatno jeftinijeg prijevoza. Kod tih kompanija još ne postoji osobito zanimanje za Srbiju, a tako će biti sve dok će postojati sadašnji vizni režim, koji otežava putovanje u europske zemlje. Vlada nastoji ponuđenih 51 posto kapitala prodati što prije, pa je početna cijena smanjena sa 150 na 51 milijun eura. Imovina JAT-a procijenjena je na 187 milijuna eura, što je manje od njegovih dugova, od kojih najveća potraživanja ima Narodna banka Srbije. Taj dug bi se konvertirao u državni kapital tako da budući kupac ne bi preuzeo njegovo vraćanje. Mlađan Dinkić, ministar ekonomije, izjavio je kako vlada ne namjerava pošto-poto prodati Jat, odnosno za jedan euro, kao što je bio slučaj u nekim drugim državama, koje ne znaju što će sa svojim zračnim kompanijama. Prema Dinkiću, vlada će u slučaju da se ne javi kupac koji je spreman za Jat platiti sto milijuna eura, odnosno 51 milijun za 51 posto vlasništva, sama ulagati u njegov razvoj. Ipak, ministrove riječi djeluju prilično neuvjerljivo, jer je za obnovu Jatove zastarjele zrakoplovne flote potrebno uložiti najmanje 500 milijuna dolara, što je novac kojeg država nema. To se vidi i po tome što Dinkić najavljuje posjet Svjetskoj banci od koje kani isposlovati kredit za završetak Koridora 10, što je označen kao prioritetni zadatak sadašnje vlade.

Dinkićeva izjava o spremnosti vlade da spasi Jat po svaku cijenu doživljava se u stručnim krugovima kao odgovor Irini Tanenberg, glasnogovornici Aeroflota, koja je izjavila kako ruska kompanija nije spremna sudjelovati na natječaju za kupnju Jata za kojega smatra da “ništa ne vrijedi”. Time Dinkić šalje poruku kako vlada nije spremna ‘pokloniti’ Jat. Jat je još 1999. godine, u vrijeme Miloševićeva režima, naručio od Airbusa osam zrakoplova za koje je platio predujam od 23 milijuna dolara. Milošević je to napravio kako bi dobio naklonost EU u rješavanju kosovskog pitanja, a na uštrb SAD-a gdje je Jat prije kupovao zrakoplove. Taj se manevar pokazao neuspješnim, pa je kasnije srbijanska vlada nastojala poništiti ugovor s Airbusom, no druga strana ne pristaje na sporazumni raskid, pa je spor još u tijeku. Srbija se glede očuvanja nacionalne aiviokompanije našla u poziciji Bugarske, koja je suočena s monopolom inozemnih kompanija, nakon što je svoju izgubila. U medijima se spekulira kako bi Jat mogao kupiti Željko Mitrović, vlasnik TV Pink, koji ima vlastitu aviotaksi tvrtku.

Velik interes za kupnju Jat tehnike

Za razliku od Jat Airwaysa, za čiju kupnju nije zainteresirana nijedna inozemna kompanija, za JAT-tehniku vlada velik interes. Prema informacijama koje stižu iz Jat tehnike interes za njezinu kupnju pokazuju kupci iz Rusije, Njemačke, Austrije i Izraela te singapurska kompanija ST Technologies Engineering. Riječ je o velikoj međunarodnoj korporaciji koja je lani imala milijardi dolara prometa. Sindikat domaće kompanije upozorava kako bi prodaja singapurskoj korporaciji bio loš poslovni potez. Takvo stajalište temelji se na strahovanju da bi ST Technologies Engineering kupio JAT tehniku s ciljem likvidacije kako bi smanjila konkurenciju. Knjigovodstvena vrijednost Jat tehnike je 10 milijuna eura, a tržišna 20 puta veća, jer mnoge velike kompanije kod nje servisiraju zrakoplove.