U trideset godina kako se bori protiv zvjerokradica Paul Onyango ovakvo nešto nije doživio. Dvadeset dva mrtva slona nabacana na hrpu u otvorenoj savani, a većina je uginula od metka u glavu. Nije pronašao tragove koji su vodili od životinja, nije bilo naznaka da su se zvjerokradice plijenu približili s tla.

Kljove su bile odsječene, a meso im je bilo netaknuto. Nekoliko dana kasnije, početkom travnja, čuvari Nacionalnog parka Garamba primijetili su uganđanski vojni helikopter koji je vrlo nisko letio iznad parka, i to bez dozvole, a potom se naglo okrenuo nakon što su ga čuvari primijetili. Zaposlenici parka, znanstvenici i državni dužnosnici smatraju da je uganđanska vojska iz helikoptera ubila 22 slona te otuđila bjelokost vrijednu više od milijun dolara. “Vrlo su ih precizno upucali”, kaže Onyango, inače glavni čuvar parka. “Čak su i mlade pobili. Zašto? Kao da su ovamo došli sve uništiti.” U Africi je u jeku strahovit pokolj slonova. Organizacije za očuvanje prirode tvrde da zvjerokradice godišnje ubiju desetke tisuća slonova, što je više nego i u jednoj fazi u posljednjih dvadeset godina, a vojska sve više preuzima podzemnu trgovinu bjelokosti. Bjelokost je, čini se, najnoviji ratni plijen u Africi. Neke od najpoznatijih naoružanih skupina u Africi, poput Božje vojske otpora, Shababa i darfurskog janjaweeda, love slonove i pomoću kljova kupuju oružje kako bi provodile silu. Zločinačke se organizacije, prema riječima policije i sudstva, povezuju s njima u prijevozu bjelokosti diljem svijeta, iskorištavajući krizna stanja, šupljikave granice te korumpiranost dužnosnika od subsaharske Afrike do Kine. No ne zarađuju samo odmetnici. Pripadnici vojske nekih afričkih zemalja koje financira i obučava američka vlada, poput vojske Ugande, Konga i Južnog Sudana, također su upleteni u ubijanje slonova i trgovinu bjelokosti. Prema navodima stručnjaka, čak 70 posto nezakonite bjelokosti završi u Kini. Iako Kinezi već stoljećima čeznu za bjelokosti, nikad ih ovoliko to nije moglo priuštiti. Kineski je gospodarski uzlet stvorio golemu srednju klasu, a na ulicama Pekinga cijena kilograma bjelokosti porasla je na astronomskih 500 dolara po kilogramu. Lani je diljem Afrike, od Kenije do Nigerije, uhićeno više od 150 građana Kine zbog krijumčarenja bjelokosti. Usto, sve je više dokaza da je zvjerokrađa češća u područjima bogatima slonovima u kojima su kineski građevinari gradili ceste.

“Kina je epicentar potražnje”, kaže Robert Hotmats, viši dužnosnik američkog Ministarstva vanjskih poslova. “Da nema potražnje iz Kine, ovo bi prestalo.” Kongoanski vojnici često završe u pritvoru zbog zvjerokrađe i trgovine. Južnosudanske snage često se bore protiv čuvara divljine. Međunarodna policijska mreža Interpol pomaže u istrazi masovnog ubojstva slonova u parku Garamba te nastoji usporediti uzorke DNK iz lubanja s većom pošiljkom kljova koja je pod nazivom “kućanske potrepštine” nedavno zaplijenjena u jednoj zračnoj luci u Ugandi. Kljove odraslog slona mogu vrijediti i po deset puta više od prosječnog godišnjeg dohotka stanovnika mnogih afričkih zemalja. Siromašni Tanzanci truju bundeve i bacaju ih na cestu da ih slonovi pojedu. Prošla je godina bila rekordna po količini zaplijenjene nezakonite bjelokosti na svjetskom tržištu s čak 38,8 tona, što znači da je otprilike riječ o kljovama 4000 uginulih slonova. Predstavnici policije i sudstva smatraju da to upućuje na činjenicu da se organizirani kriminal uvukao u bjelokosno podzemlje jer samo vješt zločinački stroj može stotine kilograma kljova prevoziti tisućama kilometara na drugi kraj svijeta. Krijumčari su “pripadnici azijskih zločinačkih skupina koji djeluju na području Afrike”, kaže Tom Milliken, ravnatelj Sustava za informiranje o trgovini slonovima, međunarodnog projekta za praćenje bjelokosti. “Svjedoci smo najvećem gubitku slonova u povijesti”, ističe Richard Ruggiero, dužnosnik američke Službe za ribarstvo i životinjski svijet. Neki stručnjaci smatraju da ugrožen sam opstanak vrste. “Nestale su veće populacije na zapadu Afrike, a one u središnjem i istočnom dijelu nestaju brzim tempom”, kaže Andrew Dobson, ekolog sa Sveučilišta Princeton u New Jerseyju. “Pitanje je želimo li da nam djeca odrastaju u svijetu u kojem nema slonova?”

“Mi najprije pucamo”
Garamba je jedan od najljepših parkova prirode u Africi, no danas se pretvorio u bojno polje, tamo se svakog jutra kreće 140 čuvara naoružnih puškama, strojnicama i ručnim minobacačima. “Mi ne pregovaramo niti upozoravamo. Mi najprije pucamo”, kaže Onyango. U lipnju je začuo pucnje. Njegovi su se čuvari na trbusima satima šuljali kroz šikaru dok nisu uočili zvjerokradice kako vrebaju slonove. Onoga trena kad je njegova ekipa zapucala na zvjerokradice, cijeli se grm tresao od pucnjave. “Otvorili su na nas vatru kalašnjikovima, borbenim puškama Heckler & Koch G3 i FN-ovima”, kaže. “Većina zvjerokradica štedi oružje, ali ovi su se raspucali kao da su u Iraku. Odjednom ih je bilo više i imali su više oružja od nas.” Čuvarima su se obje strojnice tog dana zaglavile i za dlaku su izbjegli smrt. Od 2008. godine do danas, ubijeno je 11 čuvara, a čak su i djeca nekih čuvara oteta. Kasnije je istragom utvrđeno da su zvjerokradice bili pripadnici Božje vojske otpora, brutalne pobunjeničke jedinice koja djeluje na području središnje Afrike, ubija seljane i djecu odvodi u ropstvo. Fantomski vođa te skupine Joseph Kony navodno se skriva negdje u izolaciji u Srednjoafričkoj republici. Bjelokost je vjerojatno novi Konyjev izvor prihoda. Nekoliko prebjega koji su se nedavno odmetnuli iz njegove organizacije kažu da je Kony svojim borcima naredio da ubiju što više slonova i pošalju mu kljove. Nekoliko sudanskih trgovaca bjelokosti kaže da se bjelokost iz Konga i Srednjoafričke Republike prevozila preko Darfura, goleme sudanske pustinjske regije, te do Omdurmana, i to uz pomoć korumpiranih sudanskih dužnosnika. Na istočnoj je obali Afrike glavni prijevozni centar kenijska luka Mombasa. Ondje se pregledava vrlo mali broj kontejnera, a bjelokost se skriva u pošiljkama avokada i inćuna. Na zapadnoj obali, u Gvinejskom zaljevu, “nedavno se pojavila skupina naoružanih, sofisticiranih zvjerokradica koji bjelokost tovare na kineske ribarske brodove”, kaže jedan viši američki dužnosnik. Neki su sudanski trgovci bjelokosti i dužnosnici sa Zapada izjavili da su zloglasne paravojne jedinice janjaweed iz Darfura također krupne zvjerokradice. Veće skupine janjaweeda, što u prijevodu znači jahača, okrivljene su za ubojstva više tisuća civila prije desetak godina. Danas se sumnja da su stotine pripadnika te paravojne skupine prešli čak 950 kilometara iz Sudana te da su u siječnju pobili najmanje 300 slonova u parku Bouba Ndjida u Kamerunu.

Novac za militante
Uganđanski su vojnici, tragajući za Konyjem u šumama Srednjoafričke Republike 2010. godine, naletjeli na karavanu janjaweeda koja je prevozila bjelokost. “Bilo ih je 400, imali su magarce, kamp i gomilu oružja”, kaže jedan dužnosnik sa Zapada. Izbio je sukob u kojem je stradalo više od 10 uganđanskih vojnika. Nekoliko je somalskih starješina izjavilo da je Shabab, militantna islamska skupina povezana s Al-Qaidom, nedavno počela uvježbavati borce da se infiltriraju u susjednu Keniju te ubijaju slonove radi zarade na bjelokosti. Jedan bivši suradnik Shababa kaže da su pripadnici te skupine obećavali da će “olakšati plasman bjelokosti na tržište” te seljane koji žive u kenijskosomalsku granicu poticali da im donose kljove, koje su potom prevozili iz luke Kismayo, poznate kao krijumčarsko središte te posljednji veći grad pod kontrolom Shababa. “Posao je u krizi”, kaže Hassan Majengo, stanovnik Kismaya koji je upućen u trgovinu bjelokosti, “no na njemu se strahovito dobro zaradi”. Šumari su u Garambi uhitili mnoge kongoanske vojnike, a neke su čak ulovili s kljovama, komadima slonovog mesa te crvenim beretkama koje obično nosi elitna predsjednička straža. “Uključen je jedan element naše vojske”, priznaje bojnik JeanPierrot Mulaku, kongoanski vojni tužitelj. “To je laka zarada.” Sudeći prema izvještaju koji je 2010. godine napisao John Hart, američki znanstvenik i jedan od glavnih istraživača slonova u Kongu, “kongoanska je vojska uključena u gotovo sve slučaje zvjerokrađe, što znači da je vojska u Demokratskoj republici Kongo glavni krivac za nezakonita ubojstva slonova”.

Šumari u Garambi i jedan dužnosnik kongoanske obavještajne službe kažu da se redovito bore protiv pripadnika Sudanske narodne oslobodilačke vojske, to jest vojske Južnog Sudana. No helikopter osumnjičen za zvjerokrađu nova je pojava. African Parks, južnoafrička organizacija za očuvanje prirode koja rukovodi Garambom, ima forotografije vojnog transportnog helikoptera Mi-17 koji je u travnju preletio preko parka, a navodno su prema registracijskoj oznaci doznali da pripada uganđanskoj vojsci. John Sidle, Amerikanac koji radi kao pilot u Garambi, kaže: “Najviše me smeta što je gorivo u tom helikopteru vjerojatno plaćeno novcem američkih poreznih obveznika.” Sjedinjene Američke Države su u proteklih nekoliko godina uganđanskoj vojsci dale desetke milijuna dolara za gorivo radi lova na Konyja u središnjoj Africi te za obuku Kongoanaca i Južnosudanaca kao pomoćnih snaga. No iz Ministarstva vanjskih poslova SAD-a javljaju da nemaju dokaza da je uganđanska vojska odgovorna za ubojstva u Garambi. Nitko ne zna koliko se slonova svake godine ubije, no mnogi istaknuti borci za zaštitu prirode smatraju da se sigurno radi o “desecima tisuća” te da će 2012. vjerojatno biti gora od 2011. Neki slonovi koji su u posljednje vrijeme ubijeni također su i spolno osakaćeni, to jest odrezane su im genitalije i bradavice, vjerojatno radi prodaje, no znanstvenici kažu da se s time još nisu susreli.

Čuvari u parku Garamba bore se protiv zvjerokradica, među kojima su pripadnici Božje vojske otpora Josepha Konyja, Shababa i uganđanske vojske

“Poput narkorata”
Garambi prijete brojni izazovi, a mnogi su povezani s potpunim krahom same države Kongo. Neki su čuvari i sami zvjerokradice te ubijaju životinje koje bi trebali štititi jer su im, kako kažu, plaće premale. Ne pomaže ni to što su, kako sami kažu, alkoholičari i dužni u lokalu nedaleko od parka. U Garambi je nekoć živjelo više od 20.000 slonova, lani ih je bilo oko 2800, a ove godine možda 2400. “Ovo je poput narkorata”, kaže upravitelj parka Luis Arranz. “Ako ljudi nastave kupovati bjelokost, nećemo to moći zaustaviti.”

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Jeffrey Gettleman; Isma’il Kushkush doprinio izvještaju iz Omdurmana u Sudanu, Mia Li iz Pekinga, a somalski novinar iz Mogadishua

Internetsko izdanje: cijena bjelokosti

Više fotografija o borbi protiv zvjerokrađe na: nytimes.com (pretraga “poaching frenzy”)