Nedavni računalni napadi na moćni Google rezultirali su time da se svaka korporativna mreža na svijetu osjeća manje sigurnom.

Googleov sukob s Kinom zbog vladine cenzure i specifičnih napada na računalni sustav američke kompanije predstavlja jedinstven slučaj koji obuhvaća ljudska prava i međunarodnu politiku, kao i špijuniranje na visokoj tehnološkoj razini. No upad u Googleova računala i napadi unutar Kine na nekih 30 drugih kompanija ukazuju na sve vještije napade i ranjivost čak i najboljih obrambenih sustava, tvrde sigurnosni stručnjaci. “Googleov slučaj jasno pokazuje što se može učiniti u vezi sa špijuniranjem i upadima u korporativne mreže”, kaže Edward M. Stroz, bivši FBI-ev agent za brobu protiv računalnoga kriminala. Sigurnost računala je eskalirajuća bitka između napadača i branitelja. Jedan od glavnih alata za napad na računala predstavlja zlonamjerni softver, poznat kao “malware”, koji se posljednjih godina neprestano razvija. “Malware” je nekoć bio samo virus i crv, digitalna štetočina koja je usporavala i katkad naštetila osobnom računalu i mreži. No danas je “malware” prepredeniji i selektivniji te se uvlači u korporativne mreže, a može postati i alat za industrijsku špijunažu tako da prenosi digitalne kopije trgovačkih tajni, popise kupaca, buduće planove i ugovore. Korporativne i vladine agencije na sigurnosne softvere namijenjene otkrivanju i borbi protiv “malwarea” godišnje troše milijarde dolara. Ipak, napadači su i dalje uspješni. U istraživanju koje je obuhvatilo 433 američke kompanije i vladine agencije Institut za računalnu sigurnost otkrio je da je prošle godine 64 posto tvrtki prijavilo zaraženost računala “malwareom”. Godinu prije probleme s “malwereom” prijavilo je 50 posto kompanija. Financijski gubici od upada u računalne sustave za svaku organizaciju u prosjeku su iznosili 234.000 dolara. “‘Malware’ je velik problem koji postaje sve veći”, naglašava Robert Richardson, direktor Instituta za računalnu sigurnost. Sigurnosni stručnjaci tvrde da su informiranost i obuka zaposlenika presudni za obranu. Zaraza računala “malwereom” često može biti rezultat visokotehnološke prijevare na stari način. Jedna od prijevara može biti na parkiralištu ostavljena USB memorijska kartica s logom tvrtke koju zaposlenik može priključiti za računalo i tako ga zaraziti. Softver tada može pokupiti povjerljive informacije i poslati ih napadaču. Sofisticiraniji “malware” čak može napadaču omogućiti da u potpunosti preuzme kontrolu nad računalom i istraži cijelu kompanijinu mrežu. “Borba protiv računalnoga kriminala je balans između tehnologije i bihevioralne znanosti”, kaže Stroz, dodavši da u knjigama nema zakona koji će računalo poslati u zatvor.