Smilje se u Hercegovini masovno sadilo prije dvije-tri godine što je dovelo do goleme plantažne proizvodnje, prema procjenama, na gotovo dvije tisuće hektara.
To je BiH uspelo na vrh svjetskih proizvođača smilja. Nabavljeno je oko pedeset manjih i većih destilerija za proizvodnju eteričnih ulja, računajući na potrebe svjetske farmaceutske i kozmetičke industrije za destiliranim smiljem. A mnogi su – spominje se brojka od 2000 proizvođača smilja – upravo rukovođeni pričom o brzoj zaradi krenuli u taj posao. Često posuđujući novac ili uz kredite, zakupljivali su zemlju i podizali plantaže, a sve sa nadom da će se uloženo vrlo brzo vratiti i još dobro zaraditi.
Cijena svježe mase smilja u godini koja je prethodila nagloj pojavi plantažnih nasada je dostigla iznos od 5,20 KM (oko 21 kuna) po kilogramu. Prošle godine je cijena kilograma svježe mase iznosila jednu KM, a ove godine se počela lagano oporavljati te je iznosila 1,40 KM (oko 5,6 kuna). Cijena eteričnog ulja smilja je pala s otprilike tri tisuće eura, koliko je iznosila prije tri ili četiri godine, na današnjih 800 eura.
21 kunu
plaćao se ranije kilogram smilja, a danas 5,6 kuna
"Razlozi su brojni kao što je upitna kvaliteta proizvedenih eteričnih ulja budući da su neki plantažni proizvođači u procesu proizvodnje koristili kemijska zaštitna sredstva protiv bolesti i štetočina", kaže Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta u Mostaru, prenosi portal Klix.ba. "Usto, korove su uništavali kemijskim sredstvima što je utjecalo na kemijske osobine proizveda od destilacije smilja. Bilo je slučajeva vraćanja naručenih pošiljki eteričnih ulja zbog otkrivenih ostataka pesticide, teških metala i drugih nedopuštenih tvari.
Svo eterično ulje smilja iz BiH, ali i Hrvatske, Crne Gore i Albanije, postalo je problematično i nepouzdano", objašnjava Džubur. Prema njegovim riječima, i ove godine je značajna količina plantažiranog smilja ostala neubrana zbog nemogućnosti plasmana eteričnih ulja.
Ipak, posljednjih mjeseci zabilježena je prodaja eteričnog ulja smilja na kineskom tržištu, što ukazuje na mogućnost popravljanja stanja. U međuvremenu, neki su proizvođači odustali od uzgoja i prerade smilje. Problem je što BiH nema odgovarajućih stimulativnih državnih mjera za razvoj poljoprivredne proizvodnje, niti zaštite domaće proizvodnje od subvencioniranih poljoprivrednih kultura iz drugih zemalja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Problem je što BiH nema odgovarajućih stimulativnih državnih mjera za razvoj poljoprivredne proizvodnje
U ovom slučaju je to očigledno prednost, a ne problem jer da je BiH subvencionirala ovakav uzgoj smilja upitne kvalitete, to bi u sadašnjim okolnostima gotovo sigurno bila promašena investicija tj. uludo potrošen novac poreznih obveznika.
Uključite se u raspravu