Kina je krajem prošlog tjedna osjetno podigla cijene energenata u maloprodaji jer su se tamošnje vlasti odlučile za promjenu politike zbog pritužbi da kontrola cijena izaziva previranja na globalnim naftnim tržištima.

Te su mjere istoga trena izazvale pad cijena nafte, ali je njihov pad poslije zaustavljen. Analitičari kažu kako još nije jasno kakav će biti dugoročan utjecaj te iznenadne mjere koju je u četvrtak objavila kineska vlada. Kina je podigla maloprodajne cijene benzina i dizela za čak 18 posto jer vlada pokušava premostiti jaz između cijena koje regulira država te rastućih cijena nafte na svjetskom tržištu. Podignute su i cijene električne energije. Prije te objave kinske cijene goriva bile su oko 40 posto ispod onih u SAD-u. Kineska vlada, čiji je glavni prioritet u gospodarstvu obuzdavanje inflacije, nameće stroge kontrole cijena energenata zbog strahova da bi više cijene goriva, odnosno struje, mogle ojačati inflaciju. Politika zamrzavanja cijena goriva dovela je, međutim, do nestašica na benzinskim pumpama jer su se domaće rafinerije našle pod teškim pritiskom rasta cijena nafte u svijetu. Rafinerije su trpjele goleme gubitke iako im je kineska vlada davala subvencije kako bi im nadoknadila štetu jer nisu dizale cijene na benzinskim pumpama i pored poskupljenja nafte na svjetskom tržištu. Kina, četvrto najveće svjetsko gospodarstvo, u povećanju svjetske potrošnje nafte sudjeluje s golemih 40-ak posto s obzirom na velike potrebe njezina brzorastućeg gospodarstva. Analitičari očekuju da će mjere povećanja cijena energenata smanjiti tako veliku potražnju.
(PD)