U protekla tri desetljeća Kina je zabilježila najveći porast znanstvenih istraživanja na svijetu, pokazali su podaci prikupljeni za Financial Times.

A taj rast ne pokazuje znake posustajanja. Jonathan Adams, direktor odjela za vrednovanje istraživanja pri Thomson Reutersu, kaže kako je “impresivan” rast znanstvenih istraživanja Kinu doveo na drugo mjesto, odmah iz Sjedinjenih Država te da će, ako nastavi istim putem, postati najveći proizvođač novih znanstvenih spoznaja do 2020. godine. Thomson Reuters, koji vodi registar znanstvenih radova iz 10.500 znanstvenih časopisa iz cijelog svijeta, u posljednjih 30 godina analizirao je učinak četiri zemlje u razvoju: Brazila, Rusije, Indije i Kine. Kina je uvelike nadmašila svaku drugu zemlju te je od 1981. godine broj znanstvenih radova povećala za 64 posto. Najveći broj radova dolazi iz područja kemije i znanosti o materijalima. “Kina je na svom putu odmakla puno dalje od ostatka grupe”, kazao je James Wilsdon s Royal Societyja iz Londona. “Ako ništa drugo, Kina je po broju znanstvenih istraživanja premašila sva očekivanja od prije četiri ili pet godina, dok se pak Indija nije kretala kako se očekivalo i stoga bi mogla propustiti priliku”, kazao je Wilson. Iako njezina kvaliteta ostaje raznolika, kineska istraživanja su također postala povezanija sa znanstvenicima iz drugih zemalja. Tako gotovo devet posto znanstvenih radova koji svoje porijeklo vuku iz Kine ima barem jednog suautora iz Amerike. Brazil također objavljuje znatan broj znanstvenih radova, posebice u područjima agrikulture i biotehnoloških znanosti. U 1981. znanstveni “output” Brazila iznosio je samo jednu sedminu indijskog, dok je do 2008. godine Brazil gotovo pa dostigao Indiju. S dijametralno suprotne strane nalazi se Rusija koja je u 2008. objavila manje znanstvenih radova od Brazila ili Indije. Samo 20 godina prije, uoči raspada Sovjetskog Saveza, Rusija je bila znanstvena supersila koja je objavljivala više znanstvenih radova od Kine, Indije i Brazila zajedno. Od tada je pala iza njih. Podaci Thomson Reutersa pokazuju ne samo zastrašujuću ekspanziju kineskih grana znanosti, već vrlo dobre performanse Brazila, ali i relativan pad Rusije. Prema Jamesu Wilsonu, tri glavna faktora potiču kinesku znanost. Na prvom su mjestu velike vladine investicije. Financiranje znanosti raste puno više od stope inflacije, sa svih razina, od škola do poslijediplomskog istraživanja. Drugo je organizirani tok znanja od osnovnih znanosti do komercijalne primjene. Treće je učinkovit i fleksibilan put na kojemu Kina grana ekspertizu svoje rasprostranjene znanstvene dijaspore u Sjevernoj Americi i Europi. Kina, naime, svojim znanstvenicima u sredini karijere omogućava da dio godine provode na Zapadu, a dio u Kini.