Dok se službeni Washington trudi obnoviti nategnute odnose u Latinskoj Americi, Kina je već snažno zakročila na spomenuti teritorij, ponudivši zemljama regije velike iznose, nužno potrebne njihovim ekonomijama, koje sve više usporavaju jer su suočene s padom cijena robe i otežanim pristupom kreditima.

Kina tako proteklih tjedana pregovara s Venezuelom o tome kako bi udvostručila njezin razvojni fond na 12 milijardi dolara, Ekvadoru bi posudila najmanje milijardu dolara za gradnju hidrocentale, Argentini osigurala pristup sredstvima u iznosu iznad 10 milijardi dolara u kineskoj valuti te brazilskoj državnoj naftnoj kompaniji posudila bi 10 milijardi dolara. S kineske strane pregovori su fokusirani tako da bi Kina u nadolazećim godinama imala velike koristi od prirodnih izvora u regiji, primjerice nafte. Kineska trgovinska razmjena s Latinskom Amerikom doživjela je ubrzan rast u posljednjem desetljeću, čime je Kina postala drugi najveći trgovački partner regije, odmah iza Sjedinjenih Država. Međutim, visina sredstava i opseg navedenih pregovora o zajmovima ukazuje na sve dublju uključenost Kine u gospodarske tokove regije u vrijeme kada Obamina administracije tek započinje s obnovom drastično smanjenog utjecaja u hemisferi. “Ovo je klasičan primjer kako u vrijeme krize potiho dolazi do promjena u ravnoteži moći”, izjavio je David Rothkopf, bivši službenik ministarstva trgovine u Clintonovoj administraciji. “Posudbe su očit primjer kako se ‘moć čekovne knjižice’ kreće prema novim mjestima kako Kinezi postaju sve aktivniji”. Predsjednik Obama sastat će se s čelnicima iz regije ovog tjedna, a trebali bi raspravljati o globalnoj krizi, uključujući i plan kako aktualizirati i napuniti sredstvima Međuameričku razvojnu banku (IADB), washingtonsku uzdanicu koja je tijekom krize pretrpjela gubitke. Pretpostavlja se da će tijekom sastanka lideri iz regije zahtijevati od Obame da dodatno omekša politiku Sjedinjenih Država prema Kubi. U međuvremenu Kina ubrzano posuđuje regiji, ali ne samo kako bi dugoročno osigurala pristup naftnim rezervama ili željeznoj rudi nego kako bi pronašla alternativu ulaganju u američke trezorske zapise. Tako će, primjerice, kineski 10 milijardi dolara vrijedni aranžman s Argentinom toj zemlji omogućiti pouzdan pristup kineskoj valuti kako bi mogla financirati uvoz iz Kine. S druge strane na taj bi se način popločio put kineskim nastojanjima da se njihova valuta postupno počne rabiti kao alternativna rezervna valuta jer su slične ugovore već sklopili s Južnom Korejom, Indonezijom i Bjelorusijom. “Kina igra igru na duge staze, a kada se novčana moć preobrazi u političku, onda će se vidjeti i prvi rezultati”, rekao je politolog Gregory Chin.