Mnoga ruska polja jedna su od najplodnijih na Zemlji. No nakon raspada Sovjetskog Saveza milijuni jutara obradivih površina u toj zemlji počela su propadati. Čini se da bi se sada situacija ipak mogla promijeniti.

Desetljeće nakon što je kapitalizam transformirao rusku industriju, poljoprivredna revolucija širi se ruralnim područjima, preobražava sela i uklanja kolektivnu poljoprivredu koja se odupirala prijašnjim reformama. Promjena je potaknuta globalnim rastom cijena hrane (samo je cijena pšenice prošle godine porasla za 77 posto) i novom reformom koja strancima dopušta posjedovanje poljoprivrednih površina. Zajedno su stvorili pravu pomamu za obradivim površinama u Rusiji. “Gdje drugdje imate takvo obilje zemlje?” upitao se Samir Suleymanov, direktor Svjetske banke za Rusiju. Kao rezultat, posao kupnje i reformiranja kolhoza odjednom je postao vrlo profitabilan te je počelo privlačiti velik broj menadžera hedge fondova, ruske oligarhe, švedske investitore, pa čak i potomke ruskih plemenitaša u emigraciji. Prvotni reformatori su isplanirali da bi se kolektivna poljoprivreda pretvorila u obiteljske farme. No novi poslovni model počiva na uvjerenju da je duga ruska povijest kolektivizacije osuđena na završetak u velikim korporativnim tvorničkim farmama. Investicije u zemlji naviknutoj na vladnu kontrolu također predstavljaju kockanje. Ipak, neki su ruski dužnosnici dali naslutiti da preuzimanje poljoprivredne industrije pripada sovjetskom dobu.
(Herald Tribune)