Sve je izglednije da će 2010. biti zlatnim slovima upisana u statistikama koje prate kretanje cijene zlata. Ovaj je tjedan cijena fine unce dotakla najvišu povijesnu razinu od 1295,8 dolara, a za nezabilježeni uspon ponajviše su zaslužne najave američke središnje banke o značajnijoj kupnji američkih državnih obveznica.

Osim toga, ako se do kraja godine nastavi trend rasta cijene najplemenitijeg metala, a nema razloga da bude drugačije, ove će godine cijena zlata rasti desetu, jubilarnu godinu. Inače, serija od 10 uzastopnih godina rasta zadnji je put zabilježena 1920. godine. U ovom desetljeću ulaganje u zlato bila je ponajbolja investicija jer se njegova cijena od 2001. do sada upeterostručila. U posljednje dvije godine razloga za rast ima više nego dovoljno. Na cijenu zlata, uz uobičajene zakonitosti ponude i potražnje i špekulacije, značajno utječu i nestabilnosti u financijskom sustavu, niske ili negativne stope prinosa na obveznice, dionice ili nekretnine te političke nestabilnosti i ratovi. Gotovi svi navedeni uvjeti trenutno su ispunjeni. Tenzije na Korejskom poluotoku i Bliskom istoku, slabašan ekonomski oporavak najvećih svjetskih ekonomija, nepovjerenje u vodeće globalne valute – dolar i euro – te posljedični strah investitora od inflacije zbog pravca američke monetarne politike u dosadašnjem su dijelu ove godine poskupili zlato za čak 36 posto.

Potražnja za zlatom prošle je godine dosegnula 1270 tona, a proizvodni kapaciteti nemaju mnogo prostora za rast. Uz potražnju središnjih banaka i hedge-fondova te tradicionalnu glad za zlatom u Indiji i Kini, u posljednje je vrijeme posebno primjetan rast potražnje burzovno utrživih fondova (ETF) koji drže gotovo 600 tona. Prema mišljenju analitičara Erste banke, kraj 2010. godine zlato bi moglo dočekati na razini od 1600 dolara. No, to nije i cjenovni plafon. U sljedećih dvije godine cijena zlata snažno će ubrzavati i do 2012. dosegnuti 2300 dolara. Investitore u zlato ipak će ponajviše obradovati razmišljanje analitičara kako se rastom zlata ne stvara neodrživi tržišni balon. Naime, vrijednost američkih zlatnih rezervi trenutno iznosi manje od dva posto BDP-a, a 80-ih godina prošloga stoljeća iznosile su sedam posto. Osim toga, kada bi 10 posto američkog javnog duga bilo pokriveno zlatom, njegova bi cijena morala porasti na 4500 dolara, navodi se u posljednjoj analizi Erste banke.