Siromaštvo, glad, bijes, ljubomora, ponos, osveta – obično se navode kao uzročnici zločina. Posljednjih su godina, međutim, ekonomisti počeli preispitivati drukčije objašnjenje zločinačke aktivnosti: fizičke atribute.

Malena skupina ekonomista već neko vrijeme istražuje kako visina, težina i ljepota utječu na vjerojatnost počinjenja zločina ili osude za zločin. Pregledavajući zapise iz 19., 20. i 21. stoljeća, pronašli su dokaze u prilog zaključku kako su izgledi da će niži muškarci završiti u zatvoru za 20 ili 30 posto viši nego kod njihovih visokih inačica te da su pretilost i fizička privlačnost povezani sa zločinom. “Ta je profesija pobudila zanimanje znanstvenika s područja biologije, a naziva se antropometričkom ekonomijom ili poviješću”, kaže Gregory N. Price, ekonomist pri Morehouse Collegeu i jedan od autora članka o temi visine i zločina. Već postoji znatna količina istraživanja koja ispituje povezanost fizičkih osobina i tržišta rada. Ekonomisti su došli do zaključka kako svaka dva dodatna centimetra visine znače gotovo dvopostotno povećanje zarade. Kako bi na duhovit način prikazao svoje stajalište u vezi s porezom na dohodak, Gregory Mankiw, ekonomist na Harvardu i bivši predsjednik Vijeća gospodarskih savjetnika predsjednika Busha, predložio je da se viši ljudi više oporezuju jer se od osobe visoke 183 centimetra može očekivati godišnja zarada od 5525 dolara, što je više od osobe visoke 165 centimetara, uzevši u obzir spol, težinu i dob.

Povezivanje fizičkih osobina s kriminalitetom isprva može zazvučati kao povratak na biološki determinizam koji su u 19. stoljeću zagovarali socijalni darvinisti koji su vjerovali da postoji genetska predispozicija za zločin. Ljudi koji rade u praksi distanciraju se od takvih zamisli. Price tvrdi da se zločin može promatrati kao “jedna varijanta tržišta rada”. Ako su pojedinci s određenim fizičkim atributima zbog njih u nepovoljnom položaju na tržištu rada, možda će im zločinački život biti privlačniji. H. Naci Mocan, ekonomist pri sveučilištu Louisiana State i autor članka o zločinu i privlačnosti, objašnjava da su teorije o povezanosti težine, visine ili ljepote i radne snage nastale jer su “ekonomisti koji su proučavali standardne odrednice poput obrazovanja, iskustva, produktivnosti i ljudskoga kapitala došli do zaključka da one mogu objasniti samo dio razlike u plaćama”. “Sve je to tek u povojima”, rekao je Mocan o navedenom istraživanju zločinačkih sklonosti. “Otvara neke nove horizonte.” Mankiw je skeptičan glede korisnosti spomenutih istraživanja. “Ekonomisti vole brojiti”, rekao je, “ali postoji toliko mogućih interpretacija pa se ovime ne završavaju stare rasprave, već otvaraju nova pitanja”.

Patricia Cohen