Za razliku od španjolske i mađarske vlade, koje su odlučile prekinuti financiranje nacionalnih zrakoplovnih kompanija, srpska vlada još pokušava održati Jat u životu.

Trogodišnji napori da se kompaniji nađe strani strateški partner nisu urodili plodom iako su se za Jat zanimali pojedini zračni prijevoznici, poput ruskog Aeroflota. Vlada je u početku odredila visoku cijenu, a sada bi Jat gotovo darovala uz preuzimanje gubitaka koji se penju na više od 200 milijuna dolara, ali zainteresiranih nema. Sudbina Jata još nije definirana, tvrdi premijer Mirko Cvetković koji je preuzeo obvezu da s domaćim tajkunima, predvođenim Miroslavom Miškovićem, spajanjem državnog i privatnog kapitala osnuje novu zračnu kompaniju. Nadležni ministar infrastrukture Milutin Mrkonjić hvalio se pak da će se do isteka mandata u svibnju s domaćim biznismenima sklopiti sporazum o osnivanju nove zrakoplovne kompanije. Potom je dodao da se pregovara i s dvije inozemne tvrtke. Mrkonjić je poznat po lakom davanju neutemeljenih obećanja pa se njegova izjava doživljava kao pritisak na tajkune. Vodeći srpski tajkuni mjesecima inzistiraju da im se povjeri upravljanje u još neprodanim državnim poduzećima, ali kad je riječ o Jatu, radije bi odustali od preuzimanja vrućega krumpira. Prema Mrkonjićevu modelu, država i tajkuni uložili bi po 25 milijuna eura u osnivanje nove kompanije. Tim bi se novcem kupilo nekoliko zrakoplova, što bi s Jatovim avionima činilo flotu od najviše osam letjelica. To bi bilo dovoljno za letove do europskih zračnih luka u koje Jat smije slijetati.Sindikat Jatovih pilota tvrdi da su slotovi (pravo slijetanja) najveća vrijednost srpske kompanije. Samo je vrijednost slota na londonskom aerodromu procijenjena na 40 milijuna eura. Piloti, koji u sve većem broju odlaze u inozemne kompanije, smatraju da je vlada olako rasprodala imovinu kompanije po vrlo niskoj cijeni, prije svega Pilotsku akademiju, aerodrome u Tivtu i Podgorici te poslovnu zgradu u Beogradu. Tvrde i da Jatova imovina u Hrvatskoj vrijedi 50 milijuna eura. Zbog toga smatraju da vlada stvara pogrešnu sliku da su Jatovi gubici veći od njegove imovine, odnosno da kompanija raspolaže vrednijim resursima od onih koji se plasiraju u javnosti.