Nakon pozitivnog pomaka japanskoga gospodarstva u drugom tromjesečju koje se počelo oporavljati nakon jednogodišnje recesije, japanski je izvoz u srpnju pao po većoj godišnjoj stopi nego u lipnju, što potiče strahovanja da slabi utjecaj gospodarskih poticaja vlade u Tokiju.

Suficit ipak raste
Japanski je izvoz za prošli mjesec, naime, pao 36,5 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine, objavilo je japansko ministarstvo financija. Smanjeni izvoz u SAD, Rusiju i na Bliski istok glavni je razlog pada izvoza za srpanj nakon 35,7-postotnog pada zabilježenog u lipnju, navodi japansko ministarstvo financija. Japanski trgovinski suficit prošloga je mjeseca, međutim, i dalje rastao jer je uvoz pao 40,8 posto u prvom redu zbog manjih troškova energenata. “Pad izvoza posljednjih je mjeseci ublažen zbog nastojanja kompanija da ponovno stvore zalihe i zbog gospodarskih poticaja vlada diljem svijeta, no podaci za srpanj pokazuju da oporavak gubi snagu”, za BBC je prokomentirao Seiji Shiraishi, glavni ekonomist HSBC Securitiesa. “Upitno je hoće li se izvoz i dalje oporavljati kada prestane učinak gospodarskih poticaja”, dodaje Shiraishi. Japanski izvoz u SAD za srpanj je pao 39,5 posto u odnosu na lani, još više od 37,6-postotnog pada zabilježenog u lipnju, u Kinu je smanjen 26,5 posto, a u EU 45,8 posto. Kako smo pisali, japansko je gospodarstvo u drugom tromjesečju, od travnja do lipnja, zabilježilo rast od 0,9 posto, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine japanski BDP je rastao 3,7 posto. Rastu BDP-a Japana pozitivno su pridonijeli gospodarski poticaji vlade u Tokiju u iznosu od 260 milijardi dolara, čiji podaci pokazuju da je oporavak u prvom redu rezultat povećane potražnje za automobilima i elektronikom. Potražnja za japanskim automobilima bila se oporavila diljem svijeta ponajprije zahvaljujući poticajima za zamjenu starih automobila. Unatoč optimističnim rezultatima analitičari i političari su ipak suzdržani ističući da je glavni generator japanskog rasta BDP-a činio izvoz, dok je domaća osobna potrošnja i dalje relativno slaba. Razlog su smanjena primanja i rast nezaposlenosti na rekordnih 5,4 posto u posljednjih šest godina jer vodeće japanske kompanije ukidaju na tisuće radnih mjesta. Ti su problemi vidljivi kod japanskog autoproizvođača Toyote koja najavljuje obustavu proizvodnje na više od godinu dana u svojoj japanskoj tvornici u Aichiju. Time će Toyotina proizvodnja biti smanjena za 220.000 vozila. Neke Toyotine tvornice već sad proizvode ispod kapaciteta i uvele su neke kratkoročne obustave, a tvornica u Aichiju prva je u kojoj će te mjere biti dugoročno uvedene.

Manji plasman
No čini se da je to tek početak jer Toyota planira skresati ukupne kapacitete za do milijun vozila godišnje. To se poklapa s izjavom neimenovanog izvora koji je za Reuters kazao da Toyota proizvodnju planira smanjiti i u britanskoj tvornici. Inače, Toyota ima globalne kapacitete oko 10 milijuna vozila godišnje, a ove godine planira proizvesti tek 6,68 milijuna vozila. Autotvrtka je bilježila operativan gubitak za posljednja tri tromjesečja jer je zbog svjetske gospodarske krize spala potražnja za vozilima. S druge strane u tromjesečnom razdoblju od travnja do lipnja Toyotini rivali Honda i Nissan izvijestili su o rastu dobiti, što je rezultat rezanja troškova.