Na redovitom godišnjem skupu srbijanskih veleposlanika, premijer te države Mirko Cvetković zatražio je od njih da se više angažiraju na promociji tamošnjeg gospodarstva.Cilj Cvetkovićeve inicijative je povećanje izvoza, jer deficit Srbije u robnoj razmjeni s inozemstvom predstavlja veliko opterećenje za vođenje uspješne ekonomske politike u toj državi.

Suficit s Irakom
Veće ekonomsko angažiranje srbijanskih veposlanika trebalo bi pridonijeti i stvaranju uvjeta za dolazak stranih investitora. Opća je ocjena da bez njihovih ulaganja Srbija nema šanse uspješno se gospodarski razviti. Pojedina veleposlanstva bit će pojačana kadrovima sa zadatkom unapređenja ekonomskih odnosa s inozemstvom. Oko 55 posto robne razmjene Srbija ima sa zemljama članicama Europske unije, a prema novoj ekonomskoj strategiji veća pozornost bit će okrenuta prema nesvrstanim državama.Lanjski deficit Srbije u vanjskotrgovačkoj razmjeni iznosio je sedam milijardi dolara, što je za gotovo 41 posto manje u usporedbi s 2008. godinom. Deficit nije smanjen povećanjem izvoza, već prije svega smanjenim uvozom što je dijelom i posljedica krize. Tako je, primjerice, pokrivenost uvoza izvozom povećana sa 48,2 na 53,8 posto. Prema službenim statističkim podacima izvezeno je robe u vrijednosti od 7,6 milijardi dolara, što je za 25,9 posto manje nego u 2008. godini, dok je uvoz smanjen za 33,7 posto. U izvozu glavni vanjskotrgovački partneri Srbiji su i dalje Bosna i Hercegovina (izvezeno robe u vrijednosti 919.1 milijuna dolara), Njemačka (810,2 milijuna dolara), te Crna Gora (761,3 milijuna dolara). Srbija pak najviše robe uvozi iz Njemačke (1,77 milijardi dolara), a slijede Rusija (1,76 milijardi dolara) i Italija (1,39 milijadi dolara).Najveći suficit Srbija ostvaruje u robnoj razmjeni s Bosnom i Hercegovinom, Irakom i Makedonijom. Deficit je najveći s Rusijom od koje Srbija kupuje naftu i plin. Plasman robe srbijanskih poduzeća na rusko tržište i dalje je vrlo skroman i ne prelazi 280 milijuna dolara, iako s tom zemljom ima sporazum o slobodnoj trgovini od kojeg se puno očekivalo, ali malo dobilo. Robna razmjena između dviju država vrijedna je dvije milijarde dolara, što je za 47 posto manje nego u 2008. godini. Uvoz je smanjen za 47, a izvoz za 43 posto, tako da srbijanski deficit iznosi 1,3 milijarde dolara.Privredna komora i tvrtka Interkomerc osnovali su zajedničko poduzeće s ciljem povećanja izvoza na rusko tržište. Interkomerc će preko osnovanog poduzeća preuzeti distribuiranje srpske robe u više od 700 marketa na ruskom tržištu.

Poduzeće za Rusiju
Novoosnovano poduzeće, čije će sjedište biti u ruskom Kursku, bit će središnje mjesto za distribuciju robe. Zadatak Interkomerca je objedinjavanje nastupa srpskih poduzeća na ruskom tržištu, tako što se povećati pozornost na “osvajanje” regionalnih tržišta. Ukoliko takav projekt uspije, u planu je osnivanje sličnih poduzeća u drugim ruskim regijama. Do sada su srpske kompanije bile upućene isključivo na moskovsko tržište i okolna područja. Problem je, međutim, što tamo postoji velika konkurencija, tako da roba proizvedena u Srbiji nije mogla doći do izražaja. Promjenom strategije u susjednoj se državi nadaju većem plasmanu.

Partneri

Najviše se izvozi u BiH
Glavni vanjskotrgovački partner Srbiji u izvozu je BiH (izvezeno 919.1 milijuna dolara), Njemačka (810,2 milijuna) i Crna Gora (761,3 milijuna dolara).

U uvozu prednjači njemačka roba
Srbija pak najviše robe uvozi iz Njemačke (1,77 milijardi dolara), a slijede Rusija (1,76 milijardi dolara) i Italija (1,39 milijadi dolara).