EN DE

Izvanredni rast Latinske Amerike

Autor: The New York Times
11. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Dok se Sjedinjene Američke Države i Europa grče u golemom deficitu i bore s neizvjesnim i krhkim oporavkom, ovaj kraj svijeta izaziva iznenađenje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Latinska Amerika, čiju je prošlost obilježila dužnička kriza, devalvacija valute i sanacija bogatih zemalja, danas svjedoči snažnom gospodarskom rastu na kojem im zavide sjevernjaci. Iznimna potražnja Azije za željeznom rudačom, kositrom i zlatom, te gospodarska politika latinoameričkih zemalja kojom se kontrolira deficit, a inflacija održava niskom, potiču ulaganja i gospodarski rast. Svjetska banka predviđa da će regionalno gospodarstvo ove godine porasti za 4,5 posto. Nenadani rast Latinske Amerike nadmašio je očekivanja i samih državnih vlasti. Rastuća sila regije, Brazil, predvodi oporavak od krize u 2009. godini, ostvarujući rast od 9 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Središnja brazilska banka tvrdi da bi rast u 2010. mogao dosegnuti 7,3 posto, čime bi bio ostvaren najveći napredak u posljednje 24 godine. Nakon vrtoglavog pada prošle godine meksičko gospodarstvo ostvarilo je rast od 4,3 posto u prvom tromjesečju, a do kraja godine moglo bi se popeti na 5 posto, kako tvrdi meksička vlada, te nadmašiti gospodarski razvoj u SAD-u. I manje se države brzo razvijaju. Ovdje u Peruu, u kojem su još žive uspomene na raspad gospodarstva zbog hiperinflacije i brutalnoga dvadesetogodišnjeg rata protiv maoističkih pobunjenika u kojem je poginulo gotovo 70.000 ljudi, bruto domaći proizvod porastao je u travnju za 9,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. “Svjedok sam vjerojatno najpovoljnijim gospodarskim uvjetima u svom životu”, kaže Mario Zamora (70), vlasnik šest ljekarni u Los Olivosu, užurbanoj radničkoj četvrti na sjevernoj dijelu Lime, u kojoj su se nastanile tisuće siromašnih radnika migranata iz planinskih predjela Perua. Los Olivos samo je detalj razvoja Latinske Amerike, no postoje iznimke. U Venezueli su nestašice struje i strah od izvlaštenja uzrokovali smanjenje bruto domaćeg proizvoda na 5,8 posto u prvom tromjesečju.

Dok se Sjedinjene Američke Države i Europa grče u golemom deficitu i bore s neizvjesnim i krhkim oporavkom, ovaj kraj svijeta izaziva iznenađenje.

Latinska Amerika, čiju je prošlost obilježila dužnička kriza, devalvacija valute i sanacija bogatih zemalja, danas svjedoči snažnom gospodarskom rastu na kojem im zavide sjevernjaci. Iznimna potražnja Azije za željeznom rudačom, kositrom i zlatom, te gospodarska politika latinoameričkih zemalja kojom se kontrolira deficit, a inflacija održava niskom, potiču ulaganja i gospodarski rast. Svjetska banka predviđa da će regionalno gospodarstvo ove godine porasti za 4,5 posto. Nenadani rast Latinske Amerike nadmašio je očekivanja i samih državnih vlasti. Rastuća sila regije, Brazil, predvodi oporavak od krize u 2009. godini, ostvarujući rast od 9 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Središnja brazilska banka tvrdi da bi rast u 2010. mogao dosegnuti 7,3 posto, čime bi bio ostvaren najveći napredak u posljednje 24 godine. Nakon vrtoglavog pada prošle godine meksičko gospodarstvo ostvarilo je rast od 4,3 posto u prvom tromjesečju, a do kraja godine moglo bi se popeti na 5 posto, kako tvrdi meksička vlada, te nadmašiti gospodarski razvoj u SAD-u. I manje se države brzo razvijaju. Ovdje u Peruu, u kojem su još žive uspomene na raspad gospodarstva zbog hiperinflacije i brutalnoga dvadesetogodišnjeg rata protiv maoističkih pobunjenika u kojem je poginulo gotovo 70.000 ljudi, bruto domaći proizvod porastao je u travnju za 9,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. “Svjedok sam vjerojatno najpovoljnijim gospodarskim uvjetima u svom životu”, kaže Mario Zamora (70), vlasnik šest ljekarni u Los Olivosu, užurbanoj radničkoj četvrti na sjevernoj dijelu Lime, u kojoj su se nastanile tisuće siromašnih radnika migranata iz planinskih predjela Perua. Los Olivos samo je detalj razvoja Latinske Amerike, no postoje iznimke. U Venezueli su nestašice struje i strah od izvlaštenja uzrokovali smanjenje bruto domaćeg proizvoda na 5,8 posto u prvom tromjesečju.

No Venezuela, a donekle i Ekvador, još jedna zemlja ovisna o nafti koja zaostaje za rastom susjednih zemalja, iznimke su od znatnijeg trenda. Manje zemlje koje su ideološki srodne Venezueli prihvatile su pragmatičnu gospodarsku politiku koja im se isplatila. Gospodarski rast Latinske Amerike uvelike je odraz intenzivnijih odnosa s Azijom, gdje se Kina i druge zemlje također brzo razvijaju. Kina je prošle godine nadmašila SAD kao vodećega trgovinskog partnera Brazila, a drugi je najveći trgovinski partner u Venezueli i Kolumbiji, vodećim saveznicama SAD-a u regiji. Pojedini znanstvenici koji se bave poviješću gospodarskog stanja Latinske Amerike tvrde da bi snažan oporavak mogao biti preoptimističan da bi potrajao, upućujući na labilnu političku situaciju u pojedinim državama, pretjerano oslanjanje na izvoz dobara i rizik rastuće trgovine s Kinom. Drugi tvrde da niske međunarodne kamatne stope, važan faktor za rast Latinske Amerike, neće dugo biti na snazi. Unatoč svemu hvale domaću gospodarsku politiku koja je usmjerena na rast. Primjerice, Čile je sačuvao dobit od izvoza bakra u trenutku kad je rasla cijena dobara, kojom je prošle godine pokrenut plan stimulacije i oporavak od potresa u veljači. U travnju je gospodarstvo Čilea poraslo za 8,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je najveći porast od 1996. godine.Unutar samog Međunarodnog monetarnog fonda oporavak Latinske Amerike dobiva novi politički zamah, naročito u Brazilu, koji je otplatio dugove prema fondu i nastoji povećati glasački udio u njemu. Dok Brazil nastoji ostvariti rast poput onog u Kini, predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva ostvaruje blaže političke ambicije, poput pokretanja državne televizijske kuće koja će emitirati program u afričkim zemljama. David Rothkopf, bivši dužnosnik američkog ministarstva trgovine u vrijeme Clintonove administracije, napominje da je Silva otvorio desetke ambasada i konzulata diljem svijeta. Brazil, kako tvrdi Rothkopf, “utjelovljuje rast novih sila, što je jedna od najvećih interesnih sfera ovog stoljeća”.

Simon Romero; Andrea Zárate pridonijela izvještaju iz Lime

Autor: The New York Times
11. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close