Napori Grčke da povrati povjerenje u svoje financije samo su privukli pozornost onih koji joj nisu naklonjeni, a sada se još i investitori boje da bi se zaraza dugovanja mogla proširiti i na druge zemlje. Počelo je s Portugalom koji se nalazi u sličnim problemima.

Tržišta se sada pitaju tko je sljedeći. Neki stručnjaci vjeruju kako će radi sprečavanja širenja zaraze na cijeli kontinent biti potrebni vladini paketi pomoći, no čelnici Europske unije opiru se toj ideji. S druge strane odlazak Međunarodnom monetarnom fondu bio bi ponižavajući korak koji mnogi ne žele učiniti. Sve veći broj glasova predviđa manje dramatičan, ali uvijek loš scenarij: godine fiskalnih poteškoća koji Grčku neće baciti u katastrofu, ali je neće ni izvući iz financijske krize. Budući da odbija mogućnost državne pomoći, EU neprestano ponavlja kako ima povjerenja u Grčku i u njezinu mogućnost da obuzda potrošnju i plati dugove. Time se nada da će investitori malo popustiti stisak oko njezina vrata i prestati se kladiti na njezinu fiskalnu propast. Sada se čini da investitori teže mišljenju da će političari sve učiniti kako bi izbjegli poniženje propasti jedne članice EU ili da će joj pomoć pružiti ili EU ili MMF. Rezultat bi mogao ostaviti Grčku ili ostale zadužene članice eurozone na istome mjestu na kojem su i sada.