Dok se kriza nastavlja, bez nekih jasnih indikatora o popuštanju, briga mnogih poduzetnika je kako je preživjeti uz najmanje moguće loše posljedice. Preživljavanje se odnosi prvenstveno na smanjenje svih mogućih troškova uz ponekad neizbježna otpuštanja, no većina poduzetnika je već poduzela konkretne mjere i sada čeka vrijeme kada će stvari krenuti na bolje.

Razmišljanje o profitabilnim poslovima i inovacijama u vrijeme krize za većinu je pomalo utopijska aktivnost, no to ne znači da to isto nije moguće ostvariti. Osim toga, teoretska nas ekonomija i uči kako su upravo inovacije pravi i dugoročni put za pokretanje cjelokupne ekonomije.Nedavno je tako i predstojnik ureda Bijele kuće Rahm Emanuel rekao kako se nikada ne smije dopustiti da ozbiljna kriza prođe uzalud. Prema njegovim riječima, sada je upravo vrijeme za sposobne i inovativne menadžere i poduzetnike da lansiraju nove proizvode, usluge i poslovne pothvate općenito. Povijesno gledano, u vrijeme gospodarskog pada je mnogo uspješnih poizvoda stupilo na scenu. Možda je jedan od najboljih primjera iPod, koji je lansiran na američko tržište nedugo nakon terorističkog napada 11. rujna i u vrijeme gospodarskog pada, a doživio je neviđen uspjeh. Ipak, mnogi su skeptični oko zauzimanja novih strategija i orijentiranja na potencijalno profitabilne poslove u vrijeme krize. Čak i u vrijeme stabilnog gospodarstva mnogim je kompanijama teško istovremeno se baviti očuvanjem profitabilnog poslovanja i orijentiranjem na inovacije u vlastitiom biznisu, gdje je rizik povišen, ali gdje su i povrati veći pa se ne može očekivati da će u vrijeme općeg sloma svjetskog gospodarstva posegnuti za rizičnim akcijama. No upravo su hrabrost i vizija ono što će razlikovati uspješne menadžere i poduzetnike u ovoj krizi od onih neuspješnih. Pitanje koje bi si svaki od njih trebao postaviti jest na kojim tržištima igrati, kako uspješno isporučiti dobro ili uslugu te kako zaraditi.

Odgovor se može pokušati pronaći u nekim povijesno utemeljenim činjenicama. Činjenica je naime da su niskotarifne aviokompanije poput Ryanaira i Southwesta za vrijeme prijašnjih kriza poslovale iznimno dobro. No, kako je ova kriza po mnogočemu drukčija od svih prijašnjih, ne može se sa sigurnošću generalizirati. Bitno je pronaći potrebe koje su kod potrošača ostale iste, ali se radi ostalih faktora ne mogu ostvarivati kroz postojeće tržišne subjekte te traže supstitute. Razdoblje gospodarskog pada dovodi i do nekih novih potrošačkih potreba kao što su edukacija i prekvalifikacija. Sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća, američki profesor John Sperling je prepoznao potrebu otpuštenih radnika za prekvalifikacijom te je osnovao Sveučilište u Phoenixu. U razdoblju gospodarskog pada svjedočimo izobilju neiskorištenih resursa koji postaju dostupni često uz vrlo niski trošak. Osim toga, određeni materijali koji su se činili suvišnima, se često u vrijeme krize pokažu dobrima za neki novi način uporabe. Tako je na primjer usporena potražnja za poluvodičima početkom ovog stoljeća dovela do razvoja solarne industrije, pogotovo upotrebe polisilikonskih i silikonskih obloga.

Činjenice

Točka pokrića
Kada je zarada u pitanju za svaki biznis je bitna prvo točka pokrića, a zatim profitabilan rast i razvoj. U vrijeme pada gospodarstva tako nešto je vrlo teško ostvariti te se često probjegava rasprodaji imovine, otpuštanju radnika i oslobađanju od poslova koji ne spadaju u užu specijalnost.

Novi standardi
U vremenima kada konvencionalne mjere najčešće dovode do unaprijed znanog raspleta potrebno je razmišljati dugoročno i inovativno. Strategija privlačenja i zadržavanja novih kupaca te preispitivanje cjenovnog aspekta poslovanja ono je što odlikuje nove standarde poslovnog odlučivanja.